Od 59 ruševnih objekata, Grad ima dozvolu za rušenje samo tri!

Grad Osijek je, nakon šest mjeseci intenzivnog pročešljavanja, prvi put napravio detaljan fotoelaborat s popisom svih ruševnih i napuštenih objekata. Prema toj evidenciji Odjela za stambeno i komunalno gospodarstvo, u Osijeku je trenutno 59 ruševnih objekata, a Grad je ove godine iz proračuna izdvojio 800.000 kuna za njihovo rušenje. No, u Gradu već sada napominju da ne znaju hoće li imati na što utrošiti taj novac.

– Najveći je problem u pravno-imovinskim odnosima. Naime, mi bez dozvole građevinske inspekcije ne smijemo rušiti privatnu ili državnu imovinu, a od ovih 59 objekata, u vlasništvu su Grada samo tri. Riječ je o opožarenoj kući u Gundulićevoj ulici, zapuštenom dijelu stare streljane u Divaltovoj te ruševnoj kućici na križanju Gundulićeve i Slavičekova prolaza. Postoji još nekoliko objekata za koje pokušavamo dobiti dozvolu za uklanjanje od građevinske inspekcije, a jedan od njih je ruševna kuća u Aninoj ulici 81, koja je danas smetište, te objekt u Vukovarskoj 158, koji se krajem siječnja urušio na nogostup – kaže Milan Kamenko, pročelnik Odjela.

U Gradu priznaju da za sada nisu zadovoljni suradnjom s građevinskom inspekcijom jer Ministarstvo zaštite okoliša nevoljko odobrava rušenje napuštenih objekata u privatnom vlasništvu, a njihova je procjena opasnosti za građane drukčija od procjena gradskih otaca. Jedna od posljednjih upitnih odluka inspekcije za Grad je i ona prema kojoj se ne dozvoljava rušenje spomenute kuće na Vukovarskoj.

– Riječ je o objektu koji ima čak šest vlasnika koji se spore, a inspekcija nam je dozvolila samo čišćenje nogostupa od ruševina i stavljanje znakova opasnosti za prolaznike. Inspekcija nije odobrila ni uklanjanje ruševine na uglu Pejačevićeve i Dubrovačke ulice, već su u obrazloženju naveli da traže hitne popravke – tvrdi Kamenko.

Grad ruši i po pozivu?!

U Gradu još nisu razmišljali što u slučaju ako privatna osoba, kao vlasnik ruševnog objekta, zatraži pomoć Grada u rušenju, no kažu da takva opcija ipak postoji.

– U tom slučaju Grad bi upisao terećenje na imovinu za uložena sredstva, odnosno hipoteku sa zahtjevom za povrat uloženih sredstava, pojašnjava Kamenko.

Tekst: Nefreteta Zekić/Glas-Slavonije.hr