Knjižara Nova: predstavljanje knjige "Rasprave i članci" i "Noć knjige"

Klub Knjižare Nova i Matica hrvatska Osijek pozivaju vas na predstavljanje knjige Josipa Hamma & Stjepana Ivšića Rasprave i članci.

O knjizi će govoriti: Tanja Kuštović, Ivan Jurčević, Stjepan Damjanović

Predstavljanje će se održati u Klubu knjižare Nova (Trg A. Starčevića 4) u utorak, 23. travnja 2013. godine, u 19 sati. "Noć knjige" održava se povodom "Svjetskog dana knjige i autorskih prava" koji se obilježava 23. travnja. U Knjižari nova od 07:30 do 22 sata 20% popusta na sva izdanja.

Stjepan Ivšić, Rasprave i članci (priredio Stjepan Damjanović)
Josip Hamm, Rasprave i članci (priredila Tanja Kuštović)

U poznatoj biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti koju izdaje Matica hrvatska pojavila se, kao 114. u nizu, knjiga u kojoj su predstavljeni radovi dvojice poznatih hrvatskih jezikoslovaca Stjepana Ivšića i Josipa Hamma. Matičina biblioteka, kao što joj i ime kaže, pokušava predstaviti hrvatsku književnu tradiciju. U tom predstavljanju svoje mjesto dobili su i jezikoslovci zbog izravne veze između jezika i književnosti. Namjera je da se predstave ona njihova djela koja su u jačoj vezi s književnim radom ili ona širega kulturološkoga značenja. U knjizi koja je danas predstavljena u Osijeku nalazi se izbor iz radova dvojice velikih hrvatskih jezikoslovaca rodom iz Slavonije ( Ivšić je rođen u Orahovici, a Hamm u Gatu kod Valpova). Izbor iz Ivšićevih djela napravio je Stjepan Damjanović nastojeći prikazati Ivšićevu mnogostranu djelatnost :radove o hrvatskom glagoljaštvu, o hrvatskim dijalektima, o hrvatskom jezičnom standardu te nekoliko tekstova koji Ivšića predstavljaju kao pažljiva motritelje kroatističke i slavističke proizvodnje i vrlo savjesnoga i strogoga ocjenjivača.

Tanja Kuštović je Josipa Hamma predstavila kao istraživača staroslavenskoga jezika i hrvatske glagoljaške tradicije, autora važnih priloga o srednjovjekovnoj hrvatskoj književnosti i jezikoslovca koji je, iako se pretežno bavio najstarijim razdobljima hrvatske književnojezične povijesti, živo sudjelovao u raspravama o modernom hrvatskom jeziku.

Priređivači (oboje s Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskoga fakulteta u Zagrebu), svoj su izbor obogatili predgovorima, bibliografijama, rječnicima i drugom filološkom aparaturom koja čitatelju bez filološke spreme olakšava da čita uvrštene priloge.