Prihvaćeni model plaćanja školarina izazvao nezadovoljstvo mnogih studenata

članak 107., stavak 1., podstavak 5. zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju:
... vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti,...

mi smo tražili brisanje školarina kao izvora financiranja i izlazak sveučilišta na tržište intelektualnih usluga s uslugama koje se proizvedu u sklopu nastavnog procesa.

proizvođenje tih intelektualnih usluga bilo bi uključeno u nastavni proces kao stručna praksa što bi za posljedicu imalo i podizanje razine kvalitete studija i lakše pribavljanje financijskih sredstava potrebnih za rad visokih učilišta.

zašto je takav prijedlog, koji je progresivan i primjenjiv, odbačen ja mogu samo nagađati.

Zato što po tom prijedlogu nitko ne može spremat pare u džep.

dr.jubar je napisao/la: › proizvođenje tih intelektualnih usluga bilo bi uključeno u nastavni proces kao stručna praksa što bi za posljedicu imalo i podizanje razine kvalitete studija i lakše pribavljanje financijskih sredstava potrebnih za rad visokih učilišta.

Što je praksa u sustavu kojem bonjski pokušava konkurirati - američkom. I stvar radi.

@Frost: može se tako interpretirati. ja sam isto sklon tako misliti.

@bazooka_joe: ali je bitna razlika ta da je američki sustav suštinski komercijalan, a mi smo predlagali model prema kojem komercijalna djelatnost ne bi bila svrha sustava visokog obrazovanja, nego bi se otvorila mogućnost takve djelatnosti koja bi onda činila "priliv novca sa strane". odnosno, komercijalna djelatnost bi bila u službi javnosti, a ne javnost u službi komercijalne djelatnosti.

Ok.. sada smo blizu nekih konkretnih zakljucaka ekipa koja nije direktno uvucena u sustav odlucivanja

a znate li zasto je uopce uvođen bolonjski proces?

ekipa osvrnite se .. nista nije zato jer netko nekome zeli pomoci

PARE SAMO PARE

I to se sve može postići u kratkom roku? a mala je isto razlika u slučaju američkih sveučilišta što su oni mahom privatni, a mislite li da bi time ekonomski faks jednako zarađivao kao i npr. odjel za matematiku ili umjetnička akademija

Ljudi moji šta ste tražili (mislim na Matića i njegove "revolucionare" i njihove kolege diljem Lijepe naše) to ste i dobili. Tražili ste besplatno školovanje za sve i sada će svi, bez obzira na bilo kakve kriterije, upisati prvu godinu besplatno (i stvoriti ogroman pritisak na sustav, što financijski, tako i kadrovski). Naravno, niste, pretežito jer nemate s čim, razmišljali o tome da ćete time izazvati puno negativnije posljedice i pogoršati situaciju.

Evo jedan primjer: tko je dosad upisao prvu godinu bez plaćanja (u pravilu je to bila na fakultetima polovica kvote) taj je studirao do kraja studija besplatno, osim ako nije baš potpuno kiksao pa više puta padao godine. Ostala polovica je studirala o vlastitom trošku, ali su još uvijek imali priliku svojim uspjehom (čitaj prosjekom, bez obzira jesu li očistili godinu ili prenjeli maksimalni dopušteni broj bodova) smanjiti školarinu ili biti potpuno oslobođeni iste.
Sada ći svi imati prvu godinu besplatnu, ali će samo jedan mali % studenata imati svake godine dovoljan broj ECTS bodova da besplatno studiraju ili da studiraju sa značajno smanjenim školarinama.

Prema onoj staroj narodnoj treba bit oprezan što želiš jer bi se moglo i ostvariti.

Slažem se s mišljenjem da su pretežito ljenčine koji traže besplatno školstvo za sve, bez obzira na bilo kakve kriterije.
Još gore su mi one neo-komunjare koji tvrde kako je to socijalno pravedno i kako znanje nije roba. Evo dvije kratke istine za vas, pa sjednite i plačite:
1. naravno da je znanje roba, pa plaća (ako je ikada budete pošteno zaradili) bit će odraz vrijednosti vašeg znanja, a to znanje u jednom dijelu stječete na fakultetu, a kasnije ga naplaćujete na tržištu rada, drage komunjare tako funkcionira kapitalizam, nije više kao u vaše doba sve po partijskoj liniji;
2. besplatno školstvo za sve je samo socijalno pravedno za ljenčine jer onaj tko radi i marljivo ispunjava svoje studentske obveze ne želi biti degradiran i obezvrijeđen zato što ga se prislino strpava u isti koš sa bezvrijednim neradnicima.

Svima onima koji uspoređuju nas sa "Amerikom". Oni imaju privatna sveučilišta, ali i javna. Gle čuda, pa imamo i mi. Imamo čak i javne i privatne gimnazije. Pa čini se da smo stvarno kao "Amerika" (za sve one ograničenih kognitivnih sposobnosti, ovo je bio pokušaj, možda loš, sarkazma). Jedino je stvar što u "Americi" student uzme ogroman kredit kada upiše javno svučilište, a još veći kada upiše privatno i odrađuje ga do kraja svog radnog vijeka, naravno znanjem koje naplaćuje, jer ga je i sam (masno) platio. Naravno uz studij nađe još bar jedan posao (i tako nauči vrijednu lekciju za cijeli život, a takva bi trebala mnogim našim studentima: za sve u životu moraš se gadno trudit, ništa nije besplatno), a ako može nađe i nekakvu stipendiju.

One koji stalno traže "pravu bolonju" neću ni komentirati. Pa to koriste već 5 godina kao izliku i opravdanje za sve moguće glupe zahtjeve. Šteta što takvi nisu nikada studirali po starom sustavu i nisu na vlastitoj koži osjetili razliku između starog sustava i ove naše, krnje, hrvatske bolonje.

Ovo je moje mišljenje. Ne želim se upuštati ni u kakve rasprave. Nemojte me citirati, komentirati, odgovarati, jer neću ništa od toga ni pročitati.

Ovo je samo mojih 11 lipa, iliti 2 centa.

Kao prvo, mnogi koji studiraju po Bologni studirali su i po starom sustavu (npr. ja) i vide točno koje su mane i ovog i onog sustava. O tvojim pametnim sugestijama da svaki student treba naučiti i važnu lekciju o radu i studiranju se ne slažem jer jedno i drugo teško idu skupa kada se želi doista studirati i posvetiti studiju. Ja to znam, jer radim. O navodnim lijenčinama koje su sudjelovali u prosvjedu sve sam već prije rekla. Oni su intelektualna elita filozofskog faksa, i to znam jer sam s njima surađivala. Sebe pritom u to ne ubrajam.Iz te divne Amerike nam je i previše lošega doplivalo pa ja ne bih previše kopirala njihove sustave, ali bi učila iz mana i okrutnosti istih. Nama treba naš model, koji će odgovarati našim prilikama, financijskim i inim, oko kojega će biti postignut konsenzus i studenata i uprava fakulteta. Da nije postignut konsenzus to je svakome jasno, jer ja ne smatram da mene predstavljaju predstavnici studentskog zbora, koji znamo kako su izabrani, smiješnim brojem glasova. Onima koji vode faklutete očito nije jasno da će problema i zahtjeva biti dok god im doista ne bude stalo da saslušaju studente a ne samo svoje interese. Problem je i taj što čovjek studira samo 5 godina, pa ga se taj problem uglavnom tiče kratkoročno pa na njega tako i gleda. U Americi isto tako, ti možeš uzeti krediti za studiranje, jer si poprilično siguran da ćeš ga moći vratiti. Na našim prostorima možeš samo biti siguran da će te banke dobro opljačkati, a posao ćeš dobiti vrlo možda!U konačnici, mene ne zanima kakvi su sustavi po svijetu. Mene zanima samo jedna stvar: da ta gospoda po upravama, odborima, na sveučilištima znaju da su tu zbog nas i da se tako već jednom počnu i ponašati!

fifla je napisao/la: › I to se sve može postići u kratkom roku? a mala je isto razlika u slučaju američkih sveučilišta što su oni mahom privatni, a mislite li da bi time ekonomski faks jednako zarađivao kao i npr. odjel za matematiku ili umjetnička akademija

U kratkom roku se ne može ništa postići. Takav model bi zahtjevao mnogo truda, ali bi na kraju koristio u smislu da bi donio dodatna sredstva visokim učilištima.

dr.jubar je napisao/la: › fifla je napisao/la: › I to se sve može postići u kratkom roku? a mala je isto razlika u slučaju američkih sveučilišta što su oni mahom privatni, a mislite li da bi time ekonomski faks jednako zarađivao kao i npr. odjel za matematiku ili umjetnička akademija U kratkom roku se ne može ništa postići. Takav model bi zahtjevao mnogo truda, ali bi na kraju koristio u smislu da bi donio dodatna sredstva visokim učilištima.

A tko bi trebao u međuvremenu to sve financirati

Plaćanje nije bitko - netko to uvijek mora platiti! Država, Sveučilište, Pojedinac, Roditelji, Europska Unije, Amerika ili Sveti Petar!!!

Ono što je bitko je znanje! Kvaliteta znanja, kvaliteta studija! Što je najbolje za studenta da ga učini konkurentnim na tržištu rada. Da njegova diploma stoji na čvrstim temeljima! A ne da njome može obrisat d**e. A

A kao posljedica će se onda iznaći i rješenje tko to treba platiti - to nije najbitnija stavka. Ja ne plaćam studij. Brat plaća po bolonji - i nekako iznađu roditelji 7000 kn...jer znaju da je to pametno ulaganje. Kada diplomira brat 1 god studija je 1 mj plaća.

Još jednom, nije bitno tko plaća! Kod nas je postalo bitno da platiš pa dobiješ diplomu!

Rad, red, disciplina, i učenje se mogu stimulirati i stipendijama - znači pozitivnim mjerama. A ne kaznama, tko nije izvrstan - 500 kn po bodu...a stres, a zdravlje studenata? Mislim da je bolje mrkvom negoli batinom!!! Naravno, oni koji imaju lošiji prosjek - neće dobiti stipendiju. Tko bi prenio 3 ispita treba ipak nešto platiti - ali ne 7000 kn. Opet, 1 ili 2 ispita za prenijeti (jedan veći, jedan manji npr) bi trebala biti dopuštena stvar studentu, jer možda želi dobiti bolji prosjek pa prenese ispit i dobije 5. Ovako će svi biti prisiljeni uzimati dvojčice, i čim prije očistit sve - POD SVAKU CIJENU, NA BILO KOJI NAČIN!

Iz lošeg na obrazovni sustav ide u sve lošije...Nemogu vjerovati da je tako teško izdvojiti državi novac za obrazovanje a izdvaja bez problema za farbanje tunela, za nogomet i ostale crne rupe...Jedino je onda potrebno napraviti dobar sustav nagrade uspješnih, pa ću ja onda dobrano zagrijati stolicu kada znam da mi prosjek 4,0 npr donosi 1000 ili 1500 kn stipendije...ili oslobođenje plaćanja studija. Naravno, tko ima prosjek 2,0 netreba biti kažnjen - jer i on je uspješan student. Samo eto neće imati 1500 kn stipendiju mjesečno...

MRKVOM, A NE BATINOM!

fifla je napisao/la: › dr.jubar je napisao/la: › fifla je napisao/la: › I to se sve može postići u kratkom roku? a mala je isto razlika u slučaju američkih sveučilišta što su oni mahom privatni, a mislite li da bi time ekonomski faks jednako zarađivao kao i npr. odjel za matematiku ili umjetnička akademija U kratkom roku se ne može ništa postići. Takav model bi zahtjevao mnogo truda, ali bi na kraju koristio u smislu da bi donio dodatna sredstva visokim učilištima. A tko bi trebao u međuvremenu to sve financirati

iako mi ovi tvoji pokušaji neargumentiranog, bezidejnog i tumaravog pokušaja rušenja uopće mogućnosti opstojanja modela koji sam spomenuo idu na određene organe, suzdržat ću se od daljnjih komentara i dati dodatno pojašnjenje.

teret financiranja visokog obrazovanaj ostao bi na državi. iznos koji bi država izdvajala računao bi se kao x=redovni troškovi sustava+nužni troškovi razvoja+amortizacija.

legislativu bi se uređivalo tako da se stimulira proizvodnja intelektualnih usluga i prodaja istih na tržištu. novac uprihodovan na taj način reinvestirao bi se u samo sveučilište. profit kojeg ne bi bilo moguće reinvestirati sveučilište bi uplaćivalo u javni budžet.

zašto je važno da javni budžet snosi troškove javnog visokog obrazovanja?
ukoliko tome ne bi bilo tako postojala bi mogućnost da uslijed kraha ili naglih promjena tržišta intelektualnih usluga dođe do sloma sustava financiranja javnog visokog obrazovanja. ukoliko bi se sustav visokog obrazovanja srušio, kompletnom društvu bi zaprijetio kolaps.