Osijek će se kandidirati za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.

Brojni europski gradovi dosada su iskoristili tu titulu za preobražaj vlastite kulturne osnove, te tako izmijenili način na koji ih svijet promatra. Jednogodišnjim nošenjem ove titule izabrani se gradovi nadaju povećanoj inozemnoj pozornosti i velikom broju posjetitelja.

Europska komisija predložila je redoslijed zemalja za imenovanje Europske prijestolnice kulture u periodu od 2020. do 2033. godine. Za 2020. godinu Europska komisija izabrala je Hrvatsku i Irsku.

Od gradova u našem susjedstvu i Osijeku sličnim gradovima, tu prestižnu titulu su nosili Pečuh 2010. i Maribor ove godine.

U proteklih tri godine brojni hrvatski gradovi iskazali su interes za kandidaturu, među njima i Grad Split, o čijoj kandidaturi je svoj osvrt napisao i Ante Tomić

Gradonačelnik Bubalo i zamjenica Lovoković su na današnjem sastanku izvijestili su kako je nastavljeno intenzivno lobiranje Grada Osijeka u kandidiranju za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Na godišnjim Otvorenim danima – Open days 2012. u Bruxellesu su osječki kulturni, turistički i društveni potencijali prezentirani predstavnicima Europske komisije koji će Gradu pružiti tehničku potporu u nastupajućem razdoblju kako bi se ovaj cilj i ostvario.

Držimo palčeve da ova kandidatura po Osijek i Osječane prođe znatno bolje od nedavno završene priče zvane Zlatni cvijet Europe i 6 milijuna potrošenih kuna.

Bivši Europski gradovi kulture
1985.: Atena (Grčka)
1986.: Firenca (Italija)
1987.: Amsterdam (Nizozemska)
1988.: Zapadni Berlin (Zapadna Njemačka)
1989.: Pariz (Francuska)
1990.: Glasgow (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1991.: Dublin (Irska)
1992.: Madrid (Španjolska)
1993.: Antwerpen (Belgija)
1994.: Lisabon (Portugal)
1995.: Luxembourg (Luksemburg)
1996.: Kopenhagen (Danska)
1997.: Solun (Grčka)
1998.: Stockholm (Švedska)
1999.: Weimar (Njemačka)
2000.: Avignon (Francuska) - Bergen (Norveška) - Bologna (Italija) - Bruxelles (Belgija) - Helsinki (Finska) - Krakow (Poljska) - Prag (Češka) - Reykjavik (Island) - Santiago de Compostela (Španjolska)
2001.: Porto (Portugal) - Rotterdam (Nizozemska)
2002.: Bruges (Belgija) - Salamanca (Španjolska)
2003.: Graz (Austrija)
2004.: Genova (Italija) - Lille (Francuska)
2005.: Cork (Irska)
2006.: Patras (Grčka)
2007.: Luxembourg (Luksemburg) i Grande Région - Sibiu (Rumunjska)
2008.: Liverpool (Ujedinjeno Kraljevstvo) - Stavanger (Norveška)
2009.: Linz (Austrija) - Vilnius (Litva)
2010.: Essen (Njemačka) - Pečuh (Mađarska) - Istanbul (Turska) (kao predstavnik države izvan EU-a)
2011.: Tallinn (Estonija) - Turku (Finska)
2012.: Guimarães (Portugal) - Maribor (Slovenija)

Budući Europski glavni gradovi kulture
Za razdoblje između 2009. i 2014. već su imenovani mnogi gradovi koji će biti proglašeni Europskim glavnim gradovima kulture. Za neke (dalje) godine gradovi još nisu izabrani, ali su već određene zemlje čiji će gradovi biti izabrani (prema sustavu rotacije), kako je dolje navedeno.

2013.: Marseille (Francuska) - Košice (Slovačka)
2014.: ? (Švedska) - ? (Latvija)
2015.: ? (Belgija) - ? (Češka)
2016.: ? (Španjolska) - ? (Poljska)
2017.: ? (Danska) - ? (Cipar)
2018.: ? (Nizozemska) - ? (Malta)
2019.: ? (Italija) - ? (Bugarska)
2020.: ? (Hrvatska) - ? (Irska)
2021: ? Rumunjska, ? Grčka
2022: ? Litva, ? Luksemburg
2023: ? Mađarska, ? Ujedinjeno kraljevstvo
2024: ? Estonija, ? Austrija
2025: ? Slovenija, ? Njemačka