Cestarina Osijek - Zagreb bit će 117, 122, ili 127 kn

Povećanje cestarine je nužno, pitanje je samo koliko će iznositi. Ova konstatacija proizlazi iz projekcije novih cijena, koju je izradila "Autocesta Rijeka-Zagreb" i dostavila prošloga tjedna ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću. On je potvrdio da je materijal dobio i ponovio kako u ovom trenutku ne želi prejudicirati odluku.

- Imam taj materijal i on će biti razmotren. Za konačnu odluku pričekat ćemo do 25. svibnja. Međutim, bude li povećanja cestarine sigurno će ići isto rješenje za sve autoceste u nadležnosti ARZ-a i HAC-a. Ako bude poskupljenja ono će biti za sve jednako - kazao je Hajdaš Dončić.

Upravo zbog takve koncepcije ministra prijedlog ARZ-a ima dodatnu težinu, jer bi isti važio i za HAC. Razrađene su tri moguće varijante poskupljenja od 15, 20 i 25 posto, te se u tablicama predlaže da visina cestarine između Rijeke i Zagreba sa sadašnjih 60 kuna naraste na 69, 72, ili 75 kuna za osobni automobil. Ukoliko bi se isti princip primijenio na autocestu Zagreb - Osijek, cijena bi sa sadašnjih 102 kune bila povećana na 117 kuna (15 posto), 122 kune (20 posto), ili 127 kuna (25 posto).

Nove cijene cestarine treba razumjeti i u kontekstu plana Ministarstva prometa po kojemu bi svi učestali korisnici bili oslobođeni poskupljenja, jer bi uživali popuste kroz korištenje smart kartica ili elektroničke naplate cestarine (ENC). Glavni argument za poskupljenje jest podatak da se od 2004. godine cestarine nisu mijenjale, iako je u međuvremenu više od 200 posto porasla cijena goriva, a time i troškovi održavanja. Usklađenje sa stopom inflacije u zadnjih osam godina također bi bilo veće od 20 posto, što je otprilike i prosjek predloženog poskupljenja u ARZ-u.

Dug cestarskih tvrtki 27 milijardi kuna

Da je tvrtkama koje vode autoceste potreban dodatni priliv novca jasno ukazuje i podatak o ukupnoj zaduženosti u iznosu od 27 milijardi kuna. Međutim, ono što će biti jedna od važnijih stavki u konačnoj odluci jesu planovi restrukturiranja koje HAC i ARZ moraju dostaviti u Ministarstvo do 25. svibnja, gdje se očekuje ozbiljan doprinos u obliku dugoročnih ušteda, posebice kad je riječ o HAC-u, gdje bi prema neslužbenim procjenama ukupan broj zaposlenih sa sadašnjih približno 2.800 trebao biti smanjen za gotovo 400 djelatnika. Među njima bi svakako morali biti niže rangirani sektorski direktori, koji su uživali mnoge nezaslužene skupe privilegije.

Tekst: D.Pajić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Divna Jakšić/Foto-arhiv 031