Nekadašnji Cafe Lumiere: Knjižnica, kafić ili japanski vrt?

Prostor između Šetališta kardinala Franje Šepera i Europske avenije na kojemu je nekada bio ugostiteljski objekt Cafe Lumiere, već je dugo zapušten. Poražavajuća je to činjenica ako se uzme u obzir da se radi o jednom od atraktivnijih gradskih zemljišta.

U posljednje vrijeme ideja za njegovo iskorištavanje ipak ne manjka, pa je tako nedavno japansko veleposlanstvo na tom mjestu poželjelo napraviti japanski vrt, a najnovijaj je zamisao ona vlasnika (novog) Lounge bara “Lumiere” kod kina “Urania”, koji je Gradu ponudio da u ugostiteljske svrhe na spornom prostoru uredi otvoreni vrt. Podsjetimo, svojedobno je Tone Papić, član Gradskog poglavarstva, objasnio da se radi o gradskoj parceli omeđenoj kinom “Urania”, Očnim odjelom osječke Kliničke bolnice te Gradskom i sveučilišnom knjižnicom, uz koju su se prije ideja o vrtovima i vezali najkonkretniji planovi glede iskorištavanja tog prostora. Naime, u sklopu plana gradnje nove zgrade Sveučilišne knjižnice, prema kojem bi se postojeća podijelila na dvije cjeline – Gradsku i Sveučilišnu – jedno od ponuđenih rješenja za derutni prostor bilo je i proširivanje odnosno dogradnja postojeće knjižnice. Prema Papićevim riječima, projekt još nije definiran, što potvrđuje i ravnatelj GISKO-a Dragutin Katalenac.

– Ideja za proširivanje Gradske knjižnice nakon odvajanja od Sveučilišne (koja se planira graditi u osječkom kampusu) inicirana je od Grada, no za sada nemam nikakvih novih spoznaja o tom planu. Postojeći prostor knjižnice, površine oko 2.000 četvornih metara, nedostatan je za suvremenu knjižnicu kakvu Osijek zaslužuje – kaže Katalenac. Dodaje, međutim, da nije siguran bi li tih dodatnih oko 1.500 četvornih metara, kolika je površina parcele, riješilo problem kapaciteta knjižnice.

Očuvanje prostora u kojem GISKO djeluje (kuća Vjekoslava Hengla, osječkog gradonačelnika od 1920. do 1934.) jedan je od razloga zbog kojeg ravnatelj Katalenac drugu lokaciju vidi kao bolje rješenje.

– Ovu lokaciju nikada nećemo moći iskoristiti na način koji nam je potreban, a da ne narušimo povijesnu vrijednost prostora, kaže te zaključuje da Gradska knjižnica, kako bi zadovoljavala potrebe djelatnika i korisnika, treba oko 7.500 četvornih metara suvremeno opremljenog prostora.

Piše: Biljana Božić/Glas-Slavonije.hr