Građevinski je boom Osijeku donio "krezube" zgrade

Divaltova, Uske njive, Dubrovačka, Ružina, Sljemenska – sve su to ulice u kojima i laici vide divlju gradnju, posebice višestambenih zgrada usred obiteljskih kuća, koja je znatno narušila vizuru Osijeka. Na njih više ne može utjecati Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta koje je tijekom četiri godine, u proteklih 100 sjednica i na 400 razmatranih idejnih projekata, izdalo 45 negativnih mišljenja.

"Događalo se za vrijeme građevinskog booma da u stanovima bude soba bez prozora, da površina stakla koja radi higijenskog i zdravstvenog minimuma mora biti 1/7 površine poda, bude 1/16! I to posebice u jednosobnim stanovima koji su k tome, a što ne smije biti, orijentirani na sjever. Također da se pored "šporeta" u kuhinji nalaze vrata koja vode u spavaću sobu "– opisala je nelogičnosti predsjednica povjerenstva Željka Jurković.

Kao dobro riješena stambena cjelina ocijenjena je Retfala Nova u čijim zgradama postoje riješene ostave za smeće pa i za bicikle te kolica, a stanovi zbog dobrog projektiranja (manje hodnika) djeluju kao da imaju više kvadrata.

"Nažalost, Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja nije predvidio da povjerenstvo sudjeluje u postupcima izdavanja dozvola po tom zakonu. Investitori tu stavku vrlo često koriste pa su do dozvole tako došli i projekti koje je tzv. Povjerenstvo za lijepo odbilo."– dodala je Jurković.

Poneki su, čak, upozorio je arhitekt Predrag Rechner, dozvole ishodili prije pet godina i neprestano ih produžuju zbog čega i danas niču, kako mu kolega Miroslav Pavlinić voli reći, "krezube zgrade". Ipak, zaključili su, projektanti, ali i investitori shvaćaju da moraju ponuditi kvalitetu. Zbog rada povjerenstva i svijest kupaca na višoj je razini pa ne čudi da zgrade "zapadno od konkatedrale" imaju problem s prodajom stanova.

Tekst: Željka Rački-Kristić/Večernji list.hr
Foto: Cacan/Foto-arhiv 031

Postano: 21.10.2011. 8:39 Naslov:

Kroz par godina nestati ce ta krezubost jer ce se s vremenom popuniti zgradama..to je sad prijelazno razdoblje..
Grad vise nema sredstava, tj promijenio se i sustav gradnje, pa se vise ne rade kao prije cijeli blokovi naselja, koji onda imaju rijesene i skole i vrtice i igralista i ostalo..vec svaki investitor pravi jednu zgradu..pa dok se ne spoji cijeli niz imat cemo tu krezubost..
Po meni je idealan bio model po Corbusieru (a koji se kod nas provodio u vrijeme intenzivne socijalisticke gradnje) gdje su rijesavani cijeli blokovi (tipa "urbani tepih") sa zgradama u zelenilu..tu se doduse gubi profil ulice, ali veca je kvaliteta stanovanja unutar bloka..
Ova sadasnja obodna gradnja, gdje niz zgrada formira ulicu, ostavlja nerijesen unutarnji dio bloka, koji ima samo parkinge..
Zemljiste je sad vlasnistvo gradjana i vise nije tako lako otkupiti nekoliko cestica ili cak cijeli blok pa raditi urbanisticki projekt i lijepo razraditi cijeli blok..
investitori su dosad najcesce pocinjali gradnju s nedostatnim sredstvima za gradnju, pa bi tijekom gradnje prodavali nezavrsene stanove da mogu nastaviti s gradnjom do kraja..
To je stoga, sto nitko niti nema sredstava dovoljno za neku vecu gradnju, tj takvi se investitori mogu na prste jedne ruke nabrojati..
Nova Retfala je svakako sjajan primjer kako bi trebalo graditi i mene bi osobno jako zanimalo tko je bio investitor i kako je rijesio otkup zemljista, tko je gradio infrastrukturu za cijeli blok..tj kakav je bio formalno-pravni odnos investitor-grad..No to je lako izvesti na neizgradjenom zemljistu..drugacije je u gradu gdje treba otkupiti cijele kuce..

Postano: 21.10.2011. 9:47 Naslov:

padobranac je napisao/la (Pogledaj post): › Kroz par godina nestati ce ta krezubost jer ce se s vremenom popuniti zgradama..to je sad prijelazno razdoblje..
Grad vise nema sredstava, tj promijenio se i sustav gradnje, pa se vise ne rade kao prije cijeli blokovi naselja, koji onda imaju rijesene i skole i vrtice i igralista i ostalo..vec svaki investitor pravi jednu zgradu..pa dok se ne spoji cijeli niz imat cemo tu krezubost..
Po meni je idealan bio model po Corbusieru (a koji se kod nas provodio u vrijeme intenzivne socijalisticke gradnje) gdje su rijesavani cijeli blokovi (tipa "urbani tepih") sa zgradama u zelenilu..tu se doduse gubi profil ulice, ali veca je kvaliteta stanovanja unutar bloka..
Ova sadasnja obodna gradnja, gdje niz zgrada formira ulicu, ostavlja nerijesen unutarnji dio bloka, koji ima samo parkinge..
Zemljiste je sad vlasnistvo gradjana i vise nije tako lako otkupiti nekoliko cestica ili cak cijeli blok pa raditi urbanisticki projekt i lijepo razraditi cijeli blok..
investitori su dosad najcesce pocinjali gradnju s nedostatnim sredstvima za gradnju, pa bi tijekom gradnje prodavali nezavrsene stanove da mogu nastaviti s gradnjom do kraja..
To je stoga, sto nitko niti nema sredstava dovoljno za neku vecu gradnju, tj takvi se investitori mogu na prste jedne ruke nabrojati..
Nova Retfala je svakako sjajan primjer kako bi trebalo graditi i mene bi osobno jako zanimalo tko je bio investitor i kako je rijesio otkup zemljista, tko je gradio infrastrukturu za cijeli blok..tj kakav je bio formalno-pravni odnos investitor-grad..No to je lako izvesti na neizgradjenom zemljistu..drugacije je u gradu gdje treba otkupiti cijele kuce..

Kao prvo, proći će još jako puno godina dok ne nestane ta 'krezubost'. Kao drugo, što nam vrijedi i da nestane krezubost kad će novonastale zgrade biti (već jesu) neuniformirane u pogledu visine, izvedbe, pročelja...
Spominjao si da se nekada gradilo u blokovima. Ne vidim razloga da se tako ne radi i sada. Treba samo propisati kako zgrade trebaju izgledati kako bi se bilo koji investitor mogao prilagoditi tome i kraj priče. I sam si naveo jedan dobar primjer - Retfala nova.

Postano: 21.10.2011. 10:19 Naslov:

PreacheR je napisao/la (Pogledaj post): ›

padobranac je napisao/la (Pogledaj post): › Kroz par godina nestati ce ta krezubost jer ce se s vremenom popuniti zgradama..to je sad prijelazno razdoblje..
Grad vise nema sredstava, tj promijenio se i sustav gradnje, pa se vise ne rade kao prije cijeli blokovi naselja, koji onda imaju rijesene i skole i vrtice i igralista i ostalo..vec svaki investitor pravi jednu zgradu..pa dok se ne spoji cijeli niz imat cemo tu krezubost..
Po meni je idealan bio model po Corbusieru (a koji se kod nas provodio u vrijeme intenzivne socijalisticke gradnje) gdje su rijesavani cijeli blokovi (tipa "urbani tepih") sa zgradama u zelenilu..tu se doduse gubi profil ulice, ali veca je kvaliteta stanovanja unutar bloka..
Ova sadasnja obodna gradnja, gdje niz zgrada formira ulicu, ostavlja nerijesen unutarnji dio bloka, koji ima samo parkinge..
Zemljiste je sad vlasnistvo gradjana i vise nije tako lako otkupiti nekoliko cestica ili cak cijeli blok pa raditi urbanisticki projekt i lijepo razraditi cijeli blok..
investitori su dosad najcesce pocinjali gradnju s nedostatnim sredstvima za gradnju, pa bi tijekom gradnje prodavali nezavrsene stanove da mogu nastaviti s gradnjom do kraja..
To je stoga, sto nitko niti nema sredstava dovoljno za neku vecu gradnju, tj takvi se investitori mogu na prste jedne ruke nabrojati..
Nova Retfala je svakako sjajan primjer kako bi trebalo graditi i mene bi osobno jako zanimalo tko je bio investitor i kako je rijesio otkup zemljista, tko je gradio infrastrukturu za cijeli blok..tj kakav je bio formalno-pravni odnos investitor-grad..No to je lako izvesti na neizgradjenom zemljistu..drugacije je u gradu gdje treba otkupiti cijele kuce..

Kao prvo, proći će još jako puno godina dok ne nestane ta 'krezubost'. Kao drugo, što nam vrijedi i da nestane krezubost kad će novonastale zgrade biti (već jesu) neuniformirane u pogledu visine, izvedbe, pročelja...
Spominjao si da se nekada gradilo u blokovima. Ne vidim razloga da se tako ne radi i sada. Treba samo propisati kako zgrade trebaju izgledati kako bi se bilo koji investitor mogao prilagoditi tome i kraj priče. I sam si naveo jedan dobar primjer - Retfala nova.

Nije pitanje uopće kad će ta krezubost nestati, jer s ovakvim tempom gradnje i porastom broja stanovništa mogla bi nestati tek u 22. stoljeću, a mogla bi nestati i za 20 godina što je apsolutno nemoguće jer bi u tom periodu trebalo izgraditi 500 zgrada u gradu, a u proteklih 20 godina ih je izgrađeno samo 50 i koje su poluprazne.

Problem je što ne postoji plan uniformiranosti, ne postoji kontrola i kazne.
Nadam se da će nesposobne ili podmićene osobe koje su to omugićile odgovarati za to, jer su unakazili ovaj grad za idućih 100 godina.

Otežavajuća okolnost poponjavanju krezubih ulica je što će se upravo u tim ulicama zabraniti daljnja gradnja i što neće biti dovoljno investicija.

Postano: 21.10.2011. 11:13 Naslov:

korupcija na svim nivoima.

Postano: 21.10.2011. 12:10 Naslov:

PreacheR je napisao/la: ›
Spominjao si da se nekada gradilo u blokovima. Ne vidim razloga da se tako ne radi i sada. Treba samo propisati kako zgrade trebaju izgledati kako bi se bilo koji investitor mogao prilagoditi tome i kraj priče. I sam si naveo jedan dobar primjer - Retfala nova.

Da, no to je bilo prazno neizgradjeno zemljiste, koje je jeftinije za otkupiti, posebice jer nije bilo ni komunalno opremljeno..
Da bi se u gradu, gdje postoje ulice s kucama, na taj nacin radio cijeli blok, netko (bio to investitor ili grad) bi trebao otkupiti svo zemljiste sa svim kucama i objektima na njemu da bi neki plan bloka mogao zazivjeti..Jer ne mozes ti napraviti parking niti zelenu povrsinu preko necije kuce, ukoliko ju nisi otkupio..
u tom i je kvaka, tj izazov suvremenog urbanizma u hrvatskoj stvarnosti..
Lako je propisati bilo sto, stvar je u realnosti da se to provede..
U Nizozemskoj jednu ulicu propisuje jedan arhitekt, i on propisuje i izgled detalja u toj ulici, tj. hoce li kvaka na vratima biti kovana, okrugla, dugacka, koje su boje prozori, jesu li fasade ozbukane ili u fasadnoj cigli..
Mi smo, na zalost, daleko od te razine uredjenosti, u svakom pogledu..od toga da nasi ljudi nemaju za platiti za te i takve detalje, niti grad moze kupiti cijeli blok, sve porusiti, poravnati, infrastrukturno urediti i onda propisati kako ce koja zgrada izgledati..
francika je tu donekle u pravu kad kaze da je trebalo propisati u kojim blokovima je dozvoljeno graditi visekatnice, s tim, da bi se po popunjavanju jednog bloka, trebalo otvoriti mogucnost da se to radi u drugom bloku..ali to bi znacilo da treba mjenjati urbanisticku dokumentaciju svakih par godina, sto je jako skupo i dugo traje..
Osim toga, kad bi se visekatnice mogle graditi u jednom po jednom bloku, vlasnici kuca u tom bloku bi bili svjesni pogodnosti njihovog zemljista, pa bi digli cijene svojih kuca u nebesa..Ne znam kako sad stoji zakon u pogledu izvlastenja cestica..mislim da to sad nije lako kao prije, tj ako netko ne zeli, ne mora prodati uopce..a to znatno koci provedbu bilo kojeg plana..

Postano: 21.10.2011. 18:42 Naslov:

Evo kako sam mislio da bi trebali blokovi biti.

Dakle za početak samo u zelenim blokovima moguće je graditi npr. peterokatnice ili kako se već dogovori, a u svim ostalim područjima maksimalno katnice s potkrovljem, a jedino uz posebne uvjete vezane za kvadraturu zemljišta i dodatnog društvenog sadržaja (recimo 5.000-10.000m2 za zgradu + parkovi + dječja igrališta + parkirališta 2 auta=1 stan)

Kad se zelena zona popuni 50%, a to neće tako brzo ići, dozvoliti gradnju pod istim pravilima u naranđastoj zoni itd.

Možda nekog zanimaku ovi mostovi. Jedan je u produžetku Mlinske, a za drugi je potrebno probiti Dalmatinsku do Strosmayerove uz groblje i most je u produžetku Dalmatinske.

Postano: 21.10.2011. 19:24 Naslov:

padobranac je napisao/la (Pogledaj post): ›

PreacheR je napisao/la: ›
Spominjao si da se nekada gradilo u blokovima. Ne vidim razloga da se tako ne radi i sada. Treba samo propisati kako zgrade trebaju izgledati kako bi se bilo koji investitor mogao prilagoditi tome i kraj priče. I sam si naveo jedan dobar primjer - Retfala nova.

Da, no to je bilo prazno neizgradjeno zemljiste, koje je jeftinije za otkupiti, posebice jer nije bilo ni komunalno opremljeno..
Da bi se u gradu, gdje postoje ulice s kucama, na taj nacin radio cijeli blok, netko (bio to investitor ili grad) bi trebao otkupiti svo zemljiste sa svim kucama i objektima na njemu da bi neki plan bloka mogao zazivjeti..Jer ne mozes ti napraviti parking niti zelenu povrsinu preko necije kuce, ukoliko ju nisi otkupio..
u tom i je kvaka, tj izazov suvremenog urbanizma u hrvatskoj stvarnosti..
Lako je propisati bilo sto, stvar je u realnosti da se to provede..
U Nizozemskoj jednu ulicu propisuje jedan arhitekt, i on propisuje i izgled detalja u toj ulici, tj. hoce li kvaka na vratima biti kovana, okrugla, dugacka, koje su boje prozori, jesu li fasade ozbukane ili u fasadnoj cigli..
Mi smo, na zalost, daleko od te razine uredjenosti, u svakom pogledu..od toga da nasi ljudi nemaju za platiti za te i takve detalje, niti grad moze kupiti cijeli blok, sve porusiti, poravnati, infrastrukturno urediti i onda propisati kako ce koja zgrada izgledati..
francika je tu donekle u pravu kad kaze da je trebalo propisati u kojim blokovima je dozvoljeno graditi visekatnice, s tim, da bi se po popunjavanju jednog bloka, trebalo otvoriti mogucnost da se to radi u drugom bloku..ali to bi znacilo da treba mjenjati urbanisticku dokumentaciju svakih par godina, sto je jako skupo i dugo traje..
Osim toga, kad bi se visekatnice mogle graditi u jednom po jednom bloku, vlasnici kuca u tom bloku bi bili svjesni pogodnosti njihovog zemljista, pa bi digli cijene svojih kuca u nebesa..Ne znam kako sad stoji zakon u pogledu izvlastenja cestica..mislim da to sad nije lako kao prije, tj ako netko ne zeli, ne mora prodati uopce..a to znatno koci provedbu bilo kojeg plana..

"Krezubost" ulica će u nekim ulicama ostati jer je novim GUP-om ograničen broj etaža u ulicama gdje već postoji veći broj novih zgrada. Greška je napravljene, a najveći problem je u dijelu Dubrovačke ulice, ostalo je popravljivo.

Mnogi osječki urbanisti misle da je veći broj etaža zgrade primjeren širokim ulicama kao što je Strossmayerova, što bi ulicu trebalo učiniti "urbanom", ali pitam se kako je živjeti u stanovima s autocestom ispod prozora?! Za razliku od toga, na Sjenjaku svi stanovi gledaju na park što mi se čini kao bolja opcija.

Krezubost se treba rješavati jednostavnim fer pravilom, tako da pročelje zgrade ne smije imati visinu koja je veća od širine ulice u dijelu gdje je zgrada, i svi stanovi moraju imati pogled na dvije strane svijeta.

Uz to treba definirati definirati područja (kvartove) gdje se mogu graditi samo obiteljske kuće s najviše jednim katom i u samostojećem obliku. (bez dvodomki i kuća u nizu).

Tako svako može birati u kakvom naselju želi živjeti, a postoji i dugoročna strategija razvoja bolja od sadašnjeg plana prema kojem se u užem centru gradnja ograničava na obiteljske kuće, do 400 m2?! To seljačenje će napraviti veću štetu od previsokih zgrada.

Retfala nova isto ima stanova s lošim rasporedom, a zgrade s dva i tri kata nemaju dizlao, a kvalitetu građevine najbolje znaju radnici koji su gradili, iako je to dobar projekt u biti.

Grad Osijek je vlasnik najatraktivnijih građevinskih parcela. Treba ih davati besplatno investitorima koji bi trebali plaćati samo komunalno uređenje uz obvezu završetka zgrade u roku godinu dana. Ogroman atraktivni prostor stoji neizgrađen, a cijena građevinskog zemljišta je prevelika, čista ludost. Gradska politika je uzrok preskupih novih stanova u Osijeku.

Postano: 21.10.2011. 19:35 Naslov:

francika je napisao/la (Pogledaj post): › Evo kako sam mislio da bi trebali blokovi biti.

Dakle za početak samo u zelenim blokovima moguće je graditi npr. peterokatnice ili kako se već dogovori, a u svim ostalim područjima maksimalno katnice s potkrovljem, a jedino uz posebne uvjete vezane za kvadraturu zemljišta i dodatnog društvenog sadržaja (recimo 5.000-10.000m2 za zgradu + parkovi + dječja igrališta + parkirališta 2 auta=1 stan)

Kad se zelena zona popuni 50%, a to neće tako brzo ići, dozvoliti gradnju pod istim pravilima u naranđastoj zoni itd.

Možda nekog zanimaku ovi mostovi. Jedan je u produžetku Mlinske, a za drugi je potrebno probiti Dalmatinsku do Strosmayerove uz groblje i most je u produžetku Dalmatinske.

Čemu to širenje na lijevu obalu?!

Btw, na mapi se ne vidi veći dio Osijeka. Što je s razvojem Donjeg Grada!?
Zašto Osijek ne bi bio policentrični grad?!

Postano: 21.10.2011. 20:14 Naslov:

ovako to isplaniraju kinezi, grad Wuhan:

Postano: 21.10.2011. 21:02 Naslov:

Gradjanin je napisao/la (Pogledaj post): ›

francika je napisao/la (Pogledaj post): › Evo kako sam mislio da bi trebali blokovi biti.

Dakle za početak samo u zelenim blokovima moguće je graditi npr. peterokatnice ili kako se već dogovori, a u svim ostalim područjima maksimalno katnice s potkrovljem, a jedino uz posebne uvjete vezane za kvadraturu zemljišta i dodatnog društvenog sadržaja (recimo 5.000-10.000m2 za zgradu + parkovi + dječja igrališta + parkirališta 2 auta=1 stan)

Kad se zelena zona popuni 50%, a to neće tako brzo ići, dozvoliti gradnju pod istim pravilima u naranđastoj zoni itd.

Možda nekog zanimaku ovi mostovi. Jedan je u produžetku Mlinske, a za drugi je potrebno probiti Dalmatinsku do Strosmayerove uz groblje i most je u produžetku Dalmatinske.

Čemu to širenje na lijevu obalu?!

Btw, na mapi se ne vidi veći dio Osijeka. Što je s razvojem Donjeg Grada!?
Zašto Osijek ne bi bio policentrični grad?!

Ne vidi se ostali dio grada jer smatram da prvo ovo treba riješiti jer se ni to neće rješiti 50 godina, a zašto ne policentrični grad, zato što grad nema dovoljno novaca za urbanizaciju više centara odjednom. Zašto lijeva obala? Zato što bi grad bio puno ljepši da se nalazi s obe strane Drave (ali o ukusima se ne razgovara), zato da se sredi prostor Tvrđavice kako priliči jednom gradu i zato da centar grada ne bude na periferiji grada već u centru grada.

Postano: 21.10.2011. 21:40 Naslov:

francika je napisao/la (Pogledaj post): ›

Gradjanin je napisao/la (Pogledaj post): ›

francika je napisao/la (Pogledaj post): › Evo kako sam mislio da bi trebali blokovi biti.

Dakle za početak samo u zelenim blokovima moguće je graditi npr. peterokatnice ili kako se već dogovori, a u svim ostalim područjima maksimalno katnice s potkrovljem, a jedino uz posebne uvjete vezane za kvadraturu zemljišta i dodatnog društvenog sadržaja (recimo 5.000-10.000m2 za zgradu + parkovi + dječja igrališta + parkirališta 2 auta=1 stan)

Kad se zelena zona popuni 50%, a to neće tako brzo ići, dozvoliti gradnju pod istim pravilima u naranđastoj zoni itd.

Možda nekog zanimaku ovi mostovi. Jedan je u produžetku Mlinske, a za drugi je potrebno probiti Dalmatinsku do Strosmayerove uz groblje i most je u produžetku Dalmatinske.

Čemu to širenje na lijevu obalu?!

Btw, na mapi se ne vidi veći dio Osijeka. Što je s razvojem Donjeg Grada!?
Zašto Osijek ne bi bio policentrični grad?!

Ne vidi se ostali dio grada jer smatram da prvo ovo treba riješiti jer se ni to neće rješiti 50 godina, a zašto ne policentrični grad, zato što grad nema dovoljno novaca za urbanizaciju više centara odjednom. Zašto lijeva obala? Zato što bi grad bio puno ljepši da se nalazi s obe strane Drave (ali o ukusima se ne razgovara), zato da se sredi prostor Tvrđavice kako priliči jednom gradu i zato da centar grada ne bude na periferiji grada već u centru grada.

Kako nema novaca za Donji, ali treba biti za lijevu obalu?!

Postano: 21.10.2011. 21:45 Naslov:

Nema za oboje.
A kako će i biti kad se gradi bazen od četvrt milijarde kuna i to je prioritet, a mnogi građani nemaju ni za "četvrt kruha".

visinu zgrade treba odrediti u metrima a ne u katovima na tri etaže je tzv poslovni prostor + 5 katova

passati5 je napisao/la (Pogledaj post): › visinu zgrade treba odrediti u metrima a ne u katovima na tri etaže je tzv poslovni prostor + 5 katova

Što je pisac htio reći?

Ovo za metre se slažem tj. može i tako, mada je meni ljepše kad su prozori u istoj visini na svim objektima i slične veličine, što bi se opet moglo propisati u uvjetima gradnje.