Osimpex, tvrtka
Željka Biloša za proizvodnju i trgovinu crnom i obojenom metalurgijom, kupit će
do kraja mjeseca 39,37 posto dionica
Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva (OLT) od S
lavonske banke. Kao jedini ponuđač na natječaju iz srpnja, Osimpex je za paket dionica ponudio nešto
više od 21,6 milijuna kuna, koliko je banka odredila kao početnu cijenu.
OLT seli u Vladislavce
Vlasnik i direktor Osimpexa,
Željko Biloš, rekao nam je da će potreban novac dijelom osigurati iz sredstava tvrtke, a dijelom iz kredita kod Slavonske banke, nakon čega će objaviti javnu ponudu kako bi kupio i preostale dionice po istoj cijeni. Otkupi li od malih dioničara približno 18 posto dionica, među kojima 9,9 posto ima bivši direktor i stečajni upravitelj OLT-a,
Ante Ćerluka, problema ne bi trebao imati niti s preuzimanjem preostalih gotovo 43 posto dionica s kojima će HFP morati izići na burzu.
- U roku godine i pol dana tvornicu namjeravamo premjestiti u Vladislavce, gdje smo za to pripremili 45.000 četvornih metara bivšeg skladišta Obnove, kaže
Biloš i zaključuje kako nakon preuzimanja
OLT-a i završetka trgovačkog centra
Portanova, ne planira nove akvizicije.
Pokretanjem proizvodnje na novoj lokaciji zaokružit će poslovanje sa željezom i opremom od teških metala, jer osim
Osimpexa, vlasnik je i
Feroimpexa u Vukovaru,
Zavarenih posuda Đure Đakovića u Slavonskom Brodu i
Lifama u Staroj Pazovi u Srbiji.
- U selidbu i nadopunu strojnog parka u Vladislavce morat ćemo uložiti još tri do četiri milijuna eura. Jedino na taj način moći ćemo provesti poslovni program i godišnje izlaziti na tržište barem s dva nova priključka za poljoprivredne strojeve i naše komitente promptno opskrbljivati rezervnim dijelovima, dodaje
Marin Pajić, financijski direktor
Osimpexa, koji očekuje kako će za tri godine i udvostručiti broj zaposlenih, koji danas jedva prelazi stotinu.
Vratio se na stara tržišta
OLT je na području bivše Jugoslavije i istočnih zemalja poznat po proizvodnji priključaka, opreme i rezervnih dijelova za poljoprivredne strojeve. Uoči izlaska iz stečaja vratio se na stara tržišta i izvozio u zemlje bivšeg SSSR-a, u Srbiju, Sloveniju, BiH i Bugarsku i po stotinu komada pneumatskih sijačica godišnje, u vrijednosti milijun dolara.
Opeka ispala iz igre
OLT je u najboljim godinama u Osijeku zapošljavao tri i pol tisuće ljudi, ali je zbog ratnih razaranja, zastoja u proizvodnji i gubitka tržišta zapao u teškoće. Hrvatska ga je vlada nekoliko puta do 2000. godine sanirala, ali je zbog nemogućnosti podmirenja duga od 25 milijuna kuna ipak otišao u stečaj i gotovo ostao bez radnika.
Najveće potraživanje bilo je ono
Slavonske banke, do kojega je došla uračunavajući inflaciju u kamate, pri čemu se pozvala na mišljenje Ministarstva financija koje je to odobrilo.
OLT se na to nikad nije žalio, ali
Pivovara d.d. Osijek takav je obračun osporila kao nezakonit u vlastitu slučaju na Trgovačkom sudu.
OLT je
iz stečaja uspješno izišao 23. lipnja 2006. godine. Ne znajući da je stečajni postupak pravomoćno obustavljen, u srpnju su ga pokušali preuzeti tadašnji stečajni upravitelj i direktor tvrtke kćeri, OLT Transa,
Ante Ćerluka i njegov kum, odvjetnik i formalni stečajni upravitelj
Marko Dumančić, jer Ćerluka koji je taj posao praktički obavljao, nije za to imao položen ispit. Financijski moćnog partnera pronašli su u građevinskoj tvrtki
Opeka i s njezinim vlasnikom, J
osipom Šimićem, pripremili program oporavka u kojega su navodno namjeravali uložiti 50 milijuna kuna, te od Slavonske banke otkupili dionice OLT-a.
Međutim
Nadzorni odbor, u kojem su dva od tri člana predstavljala HFP, nije to prihvatio ustvrdivši kako je stečajni postupak završen, pa treba sazvati skupštinu i izabrati upravu, a s obzirom na to kupoprodaja dionica morala se obaviti javnom ponudom. Opeka je vratila dionice Slavonskoj banci, a
Šimić se povukao rekavši kako ne želi ulaziti u sporove s politikom.
Bogatstvo u zemljištu
Otkud toliko interes za OLT, jasno je ako se zna da je zemljište na kojem je smješten u širem središtu grada veličine 59.000 kvadrata, u građevinskoj zoni neposredno uz najnaseljenije gradske četvrti i neopterećeno hipotekama, pa mu stručnjaci
vrijednost procjenjuju na približno
150 milijuna kuna.
Novi vlasnik morat će sačuvati jednu od upravnih zgrada zbog njezine kulturne vrijednosti, pa je planira obnoviti u skladu s projektom zaštite, a preostalo zemljište veće od pet hektara otvorit će mu velike mogućnosti, od kojih će moći birati samo između dobrih i boljih.
Autor: Goran Flauder
Nebitno
Muško
Žensko
