Poražavajući rezultati ankete o iseljavanju: polovica onih koji su otišli ne planiraju se nikada vratiti!
07.06.2018. 12:53
Hrvatska udruga poslodavaca i Promocija Plus jučer su predstavili rezultate velike ankete tijekom koje su u razdoblju od dva mjeseca intervjuirali više od 600 Hrvata u 26 zemalja svijeta koji su od ulaska u Europsku uniju otišli iz Hrvatske.
Prema riječima Agana Begića, direktora tvrtke Promocija plus, rezultati istraživanja, koje je provedeno u razdoblju između sredine ožujka i svibnja među 661 iseljenika, ukazuju da su najčešći razlozi iseljavanja stanje u državi (loše vođena država, nesposobni političari, besperspektivnost zemlje); zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi i nepotizam; korupcija i kriminal u državi, prepucavanja o ustašama i partizanima, te rastući primitivizam, vjerska netolerancija i nacionalizam.
To je kao razlog odlaska navelo čak 60% iseljenih, a tek onda dolaze nedostatak posla i male plaće. Dakle, iz Hrvatske se ne bježi zato što Europa ima više plaće i viši standard, već zato što su ljudi razočarani situacijom u zemlji i društvu.
Među ostalim nalazima iz istraživanja, iz Hrvatske podjednako odlaze i muškarci i žene, najviše iseljenika pripada mlađim dobnim skupinama (u 30-im godinama), dvije trećine novih iseljenika je u braku ili izvanbračnoj zajednici i u pravilu odlaze s partnerom/icom, a ako imaju djecu vode i njih (čak 72%).
Po stupnju obrazovanja, većina novih iseljenika je visokoobrazovana, a zanimljivo je da je njih gotovo tri četvrtine (74%) imalo posao u Hrvatskoj prije odlaska. Među takvima, najveći dio imao je primanja manja od 4.000 kn (40,5%), ali je značajan dio imao primanja iznad nacionalnog prosjeka (33,2%).
Najpopularnije zemlje iseljavanja su, kao što već i vrapci na grani znaju, Njemačka i Irska, a prate ih Švedska i Austrija, sve redom države visokog životnog standarda i učinkovite javne administracije. Najviše se „bježi“ iz pet slavonskih županija te Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba, a najmanje iz jadranskih i sjeverozapadnih županija.
Na pitanje o mogućnostima povratka u domovinu, svaki deseti iseljenik bi se vratio u idućih 10 godina, svaki četvrti kad ode u mirovinu, a velika većina od 42% ne planira se nikada vratiti u zemlju. Percepcija hrvatske budućnosti je izrazito pesimistična: polovica iseljenika smatra kako će situacija u domovini biti još i gora, dok svega 11,5% smatra da će se stanje popraviti.
Kako kaže predsjednica HUP-a Gordana Deranja, ovo nije kritika već pravo stanje stvari. Činjenica je da broj iseljenih iz godine u godinu raste te da rezultati ovog istraživanja o novim hrvatskim iseljenicima jasno ukazuju kako se Hrvatska mora hitno i duboko mijenjati ako želimo zaustaviti sadašnji trend masovnog iseljavanja.
Tekst: Osijek031.com
Foto: DB/Foto-arhiv031
Pročitajte i..
Hrvatska pala ispod četiri milijuna stanovnika, negativan trend se nastavlja!
Ilija Mandić - Trbuhom za kruhom i biciklom u Njemačku!
Iskustvo Osječanina koji je Njemačku zamijenio Irskom – je li Irska obećana zemlja za Hrvate?
Prema riječima Agana Begića, direktora tvrtke Promocija plus, rezultati istraživanja, koje je provedeno u razdoblju između sredine ožujka i svibnja među 661 iseljenika, ukazuju da su najčešći razlozi iseljavanja stanje u državi (loše vođena država, nesposobni političari, besperspektivnost zemlje); zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi i nepotizam; korupcija i kriminal u državi, prepucavanja o ustašama i partizanima, te rastući primitivizam, vjerska netolerancija i nacionalizam.
To je kao razlog odlaska navelo čak 60% iseljenih, a tek onda dolaze nedostatak posla i male plaće. Dakle, iz Hrvatske se ne bježi zato što Europa ima više plaće i viši standard, već zato što su ljudi razočarani situacijom u zemlji i društvu.
Među ostalim nalazima iz istraživanja, iz Hrvatske podjednako odlaze i muškarci i žene, najviše iseljenika pripada mlađim dobnim skupinama (u 30-im godinama), dvije trećine novih iseljenika je u braku ili izvanbračnoj zajednici i u pravilu odlaze s partnerom/icom, a ako imaju djecu vode i njih (čak 72%).
Po stupnju obrazovanja, većina novih iseljenika je visokoobrazovana, a zanimljivo je da je njih gotovo tri četvrtine (74%) imalo posao u Hrvatskoj prije odlaska. Među takvima, najveći dio imao je primanja manja od 4.000 kn (40,5%), ali je značajan dio imao primanja iznad nacionalnog prosjeka (33,2%).
Najpopularnije zemlje iseljavanja su, kao što već i vrapci na grani znaju, Njemačka i Irska, a prate ih Švedska i Austrija, sve redom države visokog životnog standarda i učinkovite javne administracije. Najviše se „bježi“ iz pet slavonskih županija te Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba, a najmanje iz jadranskih i sjeverozapadnih županija.
Na pitanje o mogućnostima povratka u domovinu, svaki deseti iseljenik bi se vratio u idućih 10 godina, svaki četvrti kad ode u mirovinu, a velika većina od 42% ne planira se nikada vratiti u zemlju. Percepcija hrvatske budućnosti je izrazito pesimistična: polovica iseljenika smatra kako će situacija u domovini biti još i gora, dok svega 11,5% smatra da će se stanje popraviti.
Kako kaže predsjednica HUP-a Gordana Deranja, ovo nije kritika već pravo stanje stvari. Činjenica je da broj iseljenih iz godine u godinu raste te da rezultati ovog istraživanja o novim hrvatskim iseljenicima jasno ukazuju kako se Hrvatska mora hitno i duboko mijenjati ako želimo zaustaviti sadašnji trend masovnog iseljavanja.
Tekst: Osijek031.com
Foto: DB/Foto-arhiv031
Pročitajte i..
Hrvatska pala ispod četiri milijuna stanovnika, negativan trend se nastavlja!
Ilija Mandić - Trbuhom za kruhom i biciklom u Njemačku!
Iskustvo Osječanina koji je Njemačku zamijenio Irskom – je li Irska obećana zemlja za Hrvate?
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (1)