Unatoč tome što Osijek nije postao EPK 2020., svi planirani projekti će se realizirati!

[22.04.2016.] Drugoga dana popularizacijskoga simpozija Kreativna riznica 2016. održalo se 32 događanja. Prvi blok započeo je predavanjem Igora Mavrina i Vladimira Hama na kojemu su obrazlagali zašto je osječka kandidatura za EPK 2020 uspješna te zašto je Rijeka ponijela tu laskavu europksu titulu, Luka Alebić govorio je o vizualnoj komunikaciji te dominaciji vizualne forme u suvremenom društvu, dok je Mario Miloloža pojasnio što to čini multimedijalni sadržaj te koliko su ti sadržaji dostupni javnosti i u njezinoj uporabi. Na radionici zzz.kreativnezajednice.hr Julijane Mladenovske-Tešije i Dijane Živaković sudionicima su dale uvid u odgovorno filantropsko djelovanje zajednice te dala dobar primjer suradnje Zaklade Slagalica i Udruge PLANTaža, a na radionici Ivane Bestvina Bukvić, Marije Mihaljević, Marte Borić i Ivane Tokić posjetitelji su u skupinskome radu razrađivali ideju vezane za društveno-odgovorne projekte i prolazili kroz korake do njezine realizacije.



Antun Biloš i Davorin Turkalj svoje su predavanje usmjerili na oglašivačku industriju u digitalnom dobu te razmatrali postupke u kojima se ona oslanja na ljudsku kreaciju i inovativnost, Marina Jeger, Katarina Dijaković i Ivona Namjesnik predstavile su i na vlasititim primjerima pokazale kako izgleda proces stvaranja nekog proizvoda te kako svakodnevno čak i nesvjesno kreiramo, dok su Jesenka Ricl i Siniša Kovač predstavili kulturno-turistički projekt Zaboravljena Tvrđa. Na predavanju Marijane Zekić-Sušac i Ane Katalenić moglo se saznati kako informacijska tehnologija može pomoći u prepoznavanju matematičke darovitosti kod djece osnovnoškolskog uzrasta i potaknuti interes za matematiku i njezinu kreativnu primjenu, a Marina Jeger sa studenticama je pokušala utvrditi po čemu se razlikuju estetska i materijalna vrijednost umjetničkog djela, tj. kako mu odrediti cijenu. U prvome bloku održan je i okugli stol na temu Društveno odgovorni medij kojemu su sudjelovali Marin Ćurić, Davor Lončarić, Nefreteta Zekić Eberhard i Tihomir Novak, a njega je moderirao Igor Gajin. U tom je bloku održan i panel koji je moderirala Josipa Mijoč, a na kojem su Vladimir Ham, Dragan Vulin, Bela Ikotić i Tomislav Jakopec u aktivnom dijalogu rasvijetlili kako djelovati da bi se osnažio kreativni sektor u Osijeku.



Nakon Stanke za nadahnuće uslijedilo je drugi blok predavanja. Dražen Karačić Šoljić govorio je o portal Osijek031 i njegovim počecima, a Mirna Leko Šimić prezentirala je rezultate istraživanja na temu društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj. Anamarija Delić i Sunčica Oberman Peterka predstavile su četiri elementa poslovnih planova te pojasnile u kojim se sve koracima planiranja poslovanje mora temeljiti na društvenoj odgovornosti, dok je Ines Jemrić Ostojić sa suradnicama prezentirala projekt Zaš niš ne znamo o Jelici Jug. Anita Frajman Ivković na svom se predavanju bavila srećom te njezinim promišljanjima u umjetnosti i znanosti, a predavanje je završeno vježbama relaksacije i smijeha. Ivan Kelić i Tin Horvatin dotaknuli su se pitanja stvaranja umjetnosti na društvenim mrežama, odnosno na Instagramu, a Ivona Despot odgovorila je na pitanje kojim sve alatima danas možemo čitati knjige. Maja Duka predstavila je otok Brač kroz prizmu tematskog turizma, a Iva Soldo i Bernarda Amidžić posjetiteljima su pojasnile tko se sve treba koristiti Snapchatom i zašto je baš on pogodna platforma za promoviranje tvrtke i proizvoda. U ovome su bloku Snježana Barić Šelmić, Barbara Balen Domazetović i Tomislav Levak održali predavanje Zaboravljena mjesta Osijeka – točke kulturnih susret, a Marina Bogdan i Ivana Špiranović na radionici su od posjetitelja na kreativan način pokušale napraviti angažirane dionike lokalne zajednice.



Sanda Katavić Čaušić razgovarala je s Marijom Čaušićom o njegovu istraživanju mogućnosti e-scene u posljednjem bloku predavanja drugoga dana manifestacije, Dario Orkić i Mirta Matešić predstavili su svoje prilagodbe različitih prostora čije interijere u sklopu duštvenih događanja preobražavaju, a Biljana Pavlović na primjeru TV emisiji Pressica pokazala je kako je izbor njezinih sugovornika društveno odgovoran izbor. Na predavanju Andree Perković bilo je riječi o aplikaciji CityHub te njezinim potencijalima u području očuvanja okoliša i podizanja svijesti građana glede tog pitanja, a Darija Gabrić predstavila je projekt udruge PLANTaža – ReArt festival. Korisno je posjetiteljima bilo predavanje Borisa Rauša na kojem su uz pomoć kreativnog razmišljanja i lateralne logike mogli naučiti kako se nositi sa stresnim situacijama kakve predstavljaju poslovni razgovori, dok su na radionici Renate Petrović, Darije Krstić, Tomislava Barbarića i Milana Peterke poduzetničkom igrom mogli simulacijom otvoriti vlastito malo poduzeće i tako se upoznati s poslovnim ciklusima.



Na kraju drugoga dana Kreativne riznice održana je promocija knjige Nives Tomašević Kreativna industrija i nakladništvo u izdanju Naklade Ljevak. Knjigu su predstavila Jasna Horvat s Ekonomskom fakulteta u Osijeku, recenzentica knjige Marijana Tomić sa Sveučilišta u Zadru, a promociju je moderirala Josipa Mijoč. Potom su u programu izvedbenih i audiovizualnih umjetnosti drugi dan zatvorili Željko Šreng, Slavko Babić, Nikola Vidović i Domagoj Mrkonjić predstavljajući projekt Hvala vam na inspiraciji. Čitali su poeziju, izvodili svoje satiričke skladbe, a posjetitelje su zainteresirali i pozivom na predstavu Razredni (klasni) neprijatelj.



Tekst: Ivana Buljubašić
Foto: Krešimir Strahonja

---

[21.04.2016.] U sklopu programa Kreativne riznice, danas su u prostorijama Ekonomskog fakulteta predavanje održali zamjenik gradonačelnika Osijeka Vladimir Ham i Igor Mavrin, suradnik Odjela za kulturologiju, čelni ljudi kandidacijskog odbora Osijeka za titulu Europske prijestolnice kulture 2020.

Ham i Mavrin su okupljenima predstavili rezultate rada kandidacijskog odbora tijekom projekta kandidature, razloge neuspjeha Osijeka te planove za budućnost kada je riječ o kulturnim projektima u gradu.

Unatoč raznim teorijama zavjere i urote koje se mogu čuti, a jedna vrlo bizarna čula se i na samom predavanju, Ham i Mavrin su utvrdili kako je Rijeka pobijedila i postala EPK 2020. zato što je bila – bolja. Istaknuli su kako je osječka prijavna knjiga (bid-book) bila vrlo dobra, kako su sve pripremne radnje odrađene kvalitetno, ali panel stručnjaka ipak je prepoznao Rijeku kao najbolji grad za prijestolnicu kulture.



Tijekom rasprave, Ham i Mavrin su se osvrnuli na svoj dosadašnji rad, posebno istaknuvši novi koncept javne rasprave koji je Osijek uveo, a to je putem bloga OS kultura. Obavljeno je 225 intervjua s velikim brojem ljudi koji su povezani s kulturom grada iz najrazličitijih polja umjetnosti, a i zainteresirana javnost imala je prilike davati svoje prijedloge i sugestije. Svi ti intervjui ukoričeni su u knjigu „OSkultura: Javna rasprava - Osijek europska prijestolnica kulture 2020.“, a na temelju svih tih promišljanja Osijek je izradio svoju prijavnu knjigu s 48 projekata koji su trebali biti financirani u sklopu projekta EPK.



No, sav taj trud ipak neće pasti u vodu. Ham je obećao kako će se svi ovi projekti ipak realizirati, doduše ne u sklopu EPK već u sklopu usvojene dugoročne kulturne strategije grada. Čak 27 od 48 projekata odmah je provedivo i plan je da se u sljedećim godinama nominiraju prema EU fondovima, a očekuje se kako će dobar dio novca „učipiti“ i grad i pet slavonskih županija koje su stale iza Osijeka u procesu kandidature. Ostali projekti morat će se redefinirati, ali su također provedivi.



Poseban je naglasak stavljen na revitaliziranje industrijske baštine grada i njenu prenamjenu u kulturne svrhe, što je bila i jedna od ključnih točaka osječke prijavne knjige. Riječ je o prostorima poput stare infrastrukture Hrvatskih željeznica kod podvožnjaka na Trpimirovoj koji će zahtijevati temeljitu adaptaciju, ali mogućnosti prenamjene su brojne.

Istaknuto je i kako će Osijek pružiti punu potporu kandidaturi Novog Sada za titulu EPK 2021. godine jer dva bliska grada već imaju dogovorene konkretne projekte suradnje, uključujući i korištenje Zračne luke Osijek za potrebe prijevoza putnika u i iz Novog Sada.

Ham je na kraju predavanja, odgovarajući na pitanja iz publike, naglasio i kako se kulturni prioriteti ne bi trebali mijenjati dođe li do eventualne promjene vlasti jer je u Osijeku postignuta široka suglasnost svih političkih stranaka oko važnosti projekta EPK i jačeg razvoja kulturnog života grada. Naravno, nije mogao isključiti ni mogućnost da će neka buduća vlast odustati od nekih projekata, ali je naglasio kako će to biti na štetu Osijeka i svih njegovih građana.



Tekst: Osijek031.com
Foto: Ivan Ripić