Osijek ipak nije postao Europska prijestolnica kulture 2020. – pobjednik je...

Loša vijest za sve Osječane i one koji se takvima osjećaju: Grad na Dravi ipak nije postao Europska prijestolnica kulture 2020.!

Na upravo završenoj konferenciji za novinare u zagrebačkom Muzeju Mimara, Steve Green, predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, objavio je kako je Rijeka dobila ovu prestižnu titulu u oštroj konkurenciji ostala tri grada kandidata: Osijeka, Dubrovnika i Pule.

Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture 2020. za Rijeku se odlučilo nakon dvodnevnog predstavljanja svakog grada kandidata te nakon što je prošlog tjedna posjetilo sva četiri grada.

Osijek nije uspio dobiti ovu prestižnu titulu unatoč odlično pripremljenoj promociji i prijavnoj knjizi (bid-book). Osječka kandidatura bila je skrojena upravo po mjeri grada, naglašavajući sve njegove prednosti kao što su multikulturalnost, razvoj novih tehnologija, ljepotu prirode itd.

Ipak, ne treba očajavati jer izgubiti u ovoj bitci za kulturnu prijestolnicu se ne može. Ako se u budućnosti provede sve ono što je zamišljeno u prijavnoj knjizi, kultura u gradu na Dravi će se dići na znatno veću razinu jer je ova kandidatura na jednom mjestu okupila kreativni potencijal grada: kulturne, umjetničke, obrazovne, religijske i druge ustanove i tu suradnju treba nastaviti njegovati.

Čestitamo u ime portala gradu Rijeci i svim njenim građanima u nadi kako će ovu titulu opravdati.








Tekst: Osijek031.com

---

Odbor za odabir sastavljen od neovisnih stručnjaka koji je ocjenjivao hrvatske gradove kandidirane za status europske prijestolnice kulture za 2020. preporučio je da se ta titula dodijeli Rijeci. Nakon prvog kruga odabira u svibnju 2015. u završni krug ušla su još tri grada: Dubrovnik, Osijek i Pula. Očekuje se da će nadležna hrvatska tijela Rijeci službeno dodijeliti titulu tijekom sljedećih mjeseci.

Proglašenje europskih prijestolnica kulture pokrenuto je 1985. na inicijativu tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri, a otad je preraslo u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Europi te postalo jedno od najpoznatijih – i najomiljenijih – djelovanja Europske unije.

Izvorni motivi za pokretanje projekta danas su važniji no ikad. Cilj mu je Europljanima pružiti priliku da bolje upoznaju kulturu drugih Europljana, da stupe u međukulturalni dijalog te da uživaju u zajedničkoj povijesti i vrijednostima: drugim riječima, da dožive osjećaj pripadnosti istoj europskoj zajednici.

Tibor Navracsics, europski povjerenik zadužen za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, izjavio je: „Hrvatska je najnovija članica Europske unije, kojoj je pristupila u srpnju 2013., a ovo će biti prva europska prijestolnica kulture u toj zemlji, zbog čega će ne samo pobjednički grad, već i cijela Hrvatska biti u središtu europske pozornosti. Danas iskreno čestitam Rijeci na uspješnoj kandidaturi. Natjecanje je bilo vrlo intenzivno, a izbor je s devet početnih kandidata prošlog proljeća sužen na njih četiri. Velik broj sudionika dokaz je dugoročne atraktivnosti tog djelovanja Europske unije. Siguran sam da će Rijeka posjetiteljima iz Europe i cijelog svijeta pružiti priliku da upoznaju ne samo grad i njegove kulturne tekovine, već i kulturnu raznolikost i zajedničke vrijednosti EU-a. Uvjeren sam da će titula Rijeci i okolnim područjima donijeti velike dugoročne kulturne, gospodarske i društvene koristi, kao što je to bio slučaj i s mnogim dosadašnjim europskim prijestolnicama kulture.“

Kontekst
U skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća kojom se regulira djelovanje za proglašenje europskih prijestolnica kulture[1], Hrvatska i Irska dvije su države članice u kojima će se nalaziti europske prijestolnice kulture za 2020. godinu.

Prema aktualnom postupku imenovanja europskih prijestolnica kulture, odabir se sastoji od dva kruga: prvog kruga u kojem se sastavlja uži popis gradova kandidata i završnog kruga koji se održava devet mjeseci poslije. Odabrane gradove zatim službeno imenuje predmetna država članica.

Hrvatska je objavila poziv na podnošenje prijava zainteresiranih gradova u lipnju 2014. Prijavilo se devet hrvatskih gradova: Đakovo, Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. Prvi krug odabira održan je u svibnju 2015. te su odabrana četiri grada (Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka), koja su dobila rok do veljače 2016. za finalizaciju prijava. U Irskoj je prvi krug odabira održan u studenom 2015., a u uži izbor ušla su tri grada (Galway, Limerick i Waterford kao predstavnik tzv. Tri sestre). Odabir za završni krug održat će se 14. i 15. srpnja 2016.

Sve prijave ocjenjuje odbor sastavljen od dvanaest neovisnih stručnjaka, od kojih dvoje imenuju nacionalna tijela, a desetero institucije i tijela Europske unije.

U kriterijima se navodi da gradovi moraju pripremiti kulturni program s jakom europskom dimenzijom kojim se potiče sudjelovanje stanovnika grada i okolnih područja te privlače posjetitelji iz čitave zemlje i Europe. Program mora imati dugotrajan učinak i pridonositi dugoročnom razvoju grada.

Članovi odbora koje su imenovale institucije i tijela Europske unije trenutno su sljedeći:
- članovi koje je imenovala Europska komisija: Steve Green (Ujedinjena Kraljevina), dobar poznavatelj međunarodnih kulturnih odnosa te uloge kulture i jezika u društvu, radio je s EUNIC-om i Britanskim savjetom; Jordi Pardo (Španjolska), izvršni direktor zaklade Pau Casals te stručnjak za strateško planiranje i urbanu obnovu putem kulture i turizma; Suzana Žilič Fišer (Slovenija), profesorica i voditeljica Odsjeka za medijske komunikacije na Sveučilištu u Mariboru te ravnateljica projekta „Maribor– europska prijestolnica kulture 2012.“

- članovi koje je imenovalo Vijeće: Ulrich Fuchs (Njemačka), zamjenik umjetničkog ravnatelja i programski ravnatelj projekata „Linz, europska prijestolnica kulture 2009.“ i „Marseille-Provence, europska prijestolnica kulture 2013.“; Aiva Rozenberga (Latvija), programska ravnateljica projekta „Rīga, europska prijestolnica kulture 2014.“; Pauli Sivonen (Finska), ravnatelj Muzeja Serlachius

- članovi koje je imenovao Europski parlament: Sylvia Amann (Austrija), stručnjakinja za urbani, regionalni i ruralni razvoj, kulturu i kreativno gospodarstvo; Cristina Farinha (Portugal), stručnjakinja za razvoj kreativnih djelatnosti i nacionalnih kulturnih strategija; Agnieszka Wlazeł (Poljska), stručnjakinja za razvoj publike te bivša izvršna direktorica i umjetnička ravnateljica umjetničkih festivala

- članovi koje je imenovao Odbor regija: Alain Hutchinson (Belgija), povjerenik gradskog vijeća Bruxellesa zadužen za odnose s europskim i međunarodnim organizacijama te zamjenik gradonačelnika Saint Gillesa zadužen za obrazovanje.

Nakon ovogodišnjih europskih prijestolnica kulture, Wrocława (Poljska) i Donostije-San Sebastiána (Španjolska), 2017. na redu su Aarhus (Danska) i Pafos (Cipar), 2018. Leeuwarden (Nizozemska) i Valletta (Malta) te 2019. Matera (Italija) i Plovdiv (Bugarska).

Tekst: Europska komisija