[22.04.2016.] Drugoga dana popularizacijskoga simpozija
Kreativna riznica 2016. održalo se 32 događanja. Prvi blok započeo je predavanjem
Igora Mavrina i Vladimira Hama na kojemu su obrazlagali zašto je
osječka kandidatura za EPK 2020 uspješna te zašto je Rijeka ponijela tu laskavu europksu titulu,
Luka Alebić govorio je o vizualnoj komunikaciji te dominaciji vizualne forme u suvremenom društvu, dok je Mario Miloloža pojasnio što to čini multimedijalni sadržaj te koliko su ti sadržaji dostupni javnosti i u njezinoj uporabi. Na radionici
zzz.kreativnezajednice.hr Julijane Mladenovske-Tešije i Dijane Živaković sudionicima su dale uvid u odgovorno filantropsko djelovanje zajednice te dala dobar primjer suradnje
Zaklade Slagalica i Udruge PLANTaža, a na radionici
Ivane Bestvina Bukvić, Marije Mihaljević, Marte Borić i Ivane Tokić posjetitelji su u skupinskome radu razrađivali ideju vezane za društveno-odgovorne projekte i prolazili kroz korake do njezine realizacije.
Antun Biloš i Davorin Turkalj svoje su predavanje usmjerili na oglašivačku industriju u digitalnom dobu te razmatrali postupke u kojima se ona oslanja na ljudsku kreaciju i inovativnost,
Marina Jeger, Katarina Dijaković i Ivona Namjesnik predstavile su i na vlasititim primjerima pokazale kako izgleda proces stvaranja nekog proizvoda te kako svakodnevno čak i nesvjesno kreiramo, dok su
Jesenka Ricl i Siniša Kovač predstavili kulturno-turistički projekt
Zaboravljena Tvrđa. Na predavanju
Marijane Zekić-Sušac i Ane Katalenić moglo se saznati kako informacijska tehnologija može pomoći u prepoznavanju matematičke darovitosti kod djece osnovnoškolskog uzrasta i potaknuti interes za matematiku i njezinu kreativnu primjenu, a
Marina Jeger sa studenticama je pokušala utvrditi po čemu se razlikuju estetska i materijalna vrijednost umjetničkog djela, tj. kako mu odrediti cijenu. U prvome bloku održan je i okugli stol na temu Društveno odgovorni medij kojemu su sudjelovali
Marin Ćurić, Davor Lončarić, Nefreteta Zekić Eberhard i Tihomir Novak, a njega je moderirao
Igor Gajin. U tom je bloku održan i panel koji je moderirala
Josipa Mijoč, a na kojem su
Vladimir Ham, Dragan Vulin, Bela Ikotić i Tomislav Jakopec u aktivnom dijalogu rasvijetlili kako djelovati da bi se osnažio
kreativni sektor u Osijeku.
Nakon Stanke za nadahnuće uslijedilo je drugi blok predavanja.
Dražen Karačić Šoljić govorio je o portal
Osijek031 i njegovim počecima, a
Mirna Leko Šimić prezentirala je rezultate istraživanja na temu društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj.
Anamarija Delić i Sunčica Oberman Peterka predstavile su četiri elementa poslovnih planova te pojasnile u kojim se sve koracima planiranja poslovanje mora temeljiti na društvenoj odgovornosti, dok je
Ines Jemrić Ostojić sa suradnicama prezentirala projekt
Zaš niš ne znamo o Jelici Jug.
Anita Frajman Ivković na svom se predavanju bavila srećom te njezinim promišljanjima u umjetnosti i znanosti, a predavanje je završeno vježbama relaksacije i smijeha.
Ivan Kelić i Tin Horvatin dotaknuli su se pitanja stvaranja umjetnosti na društvenim mrežama, odnosno na Instagramu, a
Ivona Despot odgovorila je na pitanje kojim sve alatima danas možemo čitati knjige.
Maja Duka predstavila je otok Brač kroz prizmu tematskog turizma, a
Iva Soldo i Bernarda Amidžić posjetiteljima su pojasnile tko se sve treba koristiti
Snapchatom i zašto je baš on pogodna platforma za promoviranje tvrtke i proizvoda. U ovome su bloku
Snježana Barić Šelmić, Barbara Balen Domazetović i Tomislav Levak održali predavanje Zaboravljena mjesta Osijeka – točke kulturnih susret, a
Marina Bogdan i Ivana Špiranović na radionici su od posjetitelja na kreativan način pokušale napraviti angažirane dionike lokalne zajednice.
Sanda Katavić Čaušić razgovarala je s
Marijom Čaušićom o njegovu istraživanju mogućnosti
e-scene u posljednjem bloku predavanja drugoga dana manifestacije,
Dario Orkić i Mirta Matešić predstavili su svoje prilagodbe različitih prostora čije interijere u sklopu duštvenih događanja preobražavaju, a
Biljana Pavlović na primjeru
TV emisiji Pressica pokazala je kako je izbor njezinih sugovornika društveno odgovoran izbor. Na predavanju
Andree Perković bilo je riječi o aplikaciji
CityHub te njezinim potencijalima u području
očuvanja okoliša i podizanja svijesti građana glede tog pitanja, a
Darija Gabrić predstavila je projekt
udruge PLANTaža – ReArt festival. Korisno je posjetiteljima bilo predavanje
Borisa Rauša na kojem su uz pomoć kreativnog razmišljanja i lateralne logike mogli naučiti kako se nositi sa stresnim situacijama kakve predstavljaju poslovni razgovori, dok su na radionici
Renate Petrović, Darije Krstić, Tomislava Barbarića i Milana Peterke poduzetničkom igrom mogli simulacijom otvoriti vlastito malo poduzeće i tako se upoznati s poslovnim ciklusima.
Na kraju drugoga dana Kreativne riznice održana je promocija knjige
Nives Tomašević Kreativna industrija i nakladništvo u izdanju Naklade Ljevak. Knjigu su predstavila
Jasna Horvat s Ekonomskom fakulteta u Osijeku, recenzentica knjige
Marijana Tomić sa Sveučilišta u Zadru, a promociju je moderirala
Josipa Mijoč. Potom su u programu izvedbenih i audiovizualnih umjetnosti drugi dan zatvorili
Željko Šreng, Slavko Babić, Nikola Vidović i Domagoj Mrkonjić predstavljajući projekt Hvala vam na inspiraciji. Čitali su poeziju, izvodili svoje satiričke skladbe, a posjetitelje su zainteresirali i pozivom na predstavu Razredni (klasni) neprijatelj.
Tekst: Ivana Buljubašić
Foto: Krešimir Strahonja
[21.04.2016.] U sklopu programa
Kreativne riznice, danas su u prostorijama Ekonomskog fakulteta predavanje održali zamjenik gradonačelnika Osijeka
Vladimir Ham i Igor Mavrin, suradnik Odjela za kulturologiju, čelni ljudi kandidacijskog odbora
Osijeka za titulu Europske prijestolnice kulture 2020.
Ham i Mavrin su okupljenima predstavili
rezultate rada kandidacijskog odbora tijekom projekta kandidature, razloge
neuspjeha Osijeka te planove za budućnost kada je riječ o
kulturnim projektima u gradu.
Unatoč raznim teorijama
zavjere i urote koje se mogu čuti, a jedna vrlo bizarna čula se i na samom predavanju, Ham i Mavrin su utvrdili kako je Rijeka pobijedila i postala EPK 2020. zato što je bila –
bolja. Istaknuli su kako je osječka prijavna knjiga (bid-book) bila
vrlo dobra, kako su sve pripremne radnje odrađene kvalitetno, ali panel stručnjaka ipak je prepoznao Rijeku kao
najbolji grad za prijestolnicu kulture.
Tijekom rasprave, Ham i Mavrin su se osvrnuli na svoj dosadašnji rad, posebno istaknuvši novi koncept
javne rasprave koji je Osijek uveo, a to je putem bloga
OS kultura. Obavljeno je 225 intervjua s velikim brojem ljudi koji su povezani s kulturom grada iz najrazličitijih
polja umjetnosti, a i zainteresirana javnost imala je prilike davati svoje prijedloge i sugestije. Svi ti intervjui ukoričeni su u knjigu „
OSkultura: Javna rasprava - Osijek europska prijestolnica kulture 2020.“, a na temelju svih tih promišljanja Osijek je izradio svoju prijavnu knjigu s 48 projekata koji su trebali biti financirani u sklopu projekta EPK.
No, sav taj trud ipak
neće pasti u vodu. Ham je obećao kako će se svi ovi projekti
ipak realizirati, doduše ne u sklopu EPK već u sklopu usvojene
dugoročne kulturne strategije grada. Čak 27 od 48 projekata odmah je provedivo i plan je da se u sljedećim godinama nominiraju prema EU fondovima, a očekuje se kako će dobar dio novca „
učipiti“ i grad i pet slavonskih županija koje su stale iza Osijeka u procesu kandidature. Ostali projekti morat će se redefinirati, ali su također provedivi.
Poseban je naglasak stavljen na
revitaliziranje industrijske baštine grada i njenu prenamjenu u kulturne svrhe, što je bila i jedna od ključnih točaka osječke prijavne knjige. Riječ je o prostorima poput stare infrastrukture
Hrvatskih željeznica kod podvožnjaka na Trpimirovoj koji će zahtijevati temeljitu adaptaciju, ali mogućnosti prenamjene su brojne.
Istaknuto je i kako će Osijek
pružiti punu potporu kandidaturi Novog Sada za titulu EPK 2021. godine jer dva bliska grada već imaju dogovorene konkretne projekte suradnje, uključujući i korištenje
Zračne luke Osijek za potrebe prijevoza putnika u i iz Novog Sada.
Ham je na kraju predavanja, odgovarajući na pitanja iz publike, naglasio i kako se kulturni prioriteti
ne bi trebali mijenjati dođe li do eventualne promjene vlasti jer je u Osijeku postignuta široka suglasnost svih političkih stranaka oko važnosti projekta EPK i jačeg razvoja kulturnog života grada. Naravno, nije mogao isključiti ni mogućnost da će neka buduća vlast odustati od nekih projekata, ali je naglasio kako će to biti na štetu Osijeka i svih njegovih građana.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Ivan Ripić