Od iduće godine u EU se zabranjuju plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu

Europski parlament u srijedu je velikom većinom glasova izglasao potpunu zabranu čitavog niza plastičnih proizvoda koji pridonose onečišćenju okoliša, rijeka i mora do 2030. godine.

Zabrana je logičan nastavak Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu Europske komisije usvojene u svibnju, a koja se odnosi na smanjenje plastičnog otpada.

Rezolucija Europskog parlamenta obuhvaća potpunu zabranu plastičnih predmeta za koje na tržištu postoji alternativa kao što su štapići za uši, plastični tanjuri i boce, slamke i nastavci za balone. Također, izvješće obvezuje države članice da do 2025. godine za 25% smanje upotrebu jednokratnih šalica za kavu i plastičnih posuda za hranu, te uvedu proširenu odgovornost proizvođača za proizvodnju omota, filtera za duhanske proizvode, vlažnih maramica i sl. Također se traži i zabrana proizvoda od opasne oxo-plastike koja se razgrađuje u mikroplastiku koja tako ulazi u hranidbeni lanac.

U slučaju plastičnih proizvoda za koje ne postoje alternative, države članice će do 2050. morati ograničiti njihovu upotrebu putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini te uvesti obvezu za proizvođače povezanu s gospodarenjem otpada. Kada je riječ o plastičnim bocama za napitke, države članice će morati organizirati prikupljanje 90% jednokratnih plastičnih boca za napitke, primjerice kroz program povratne naknade.

Cilj europske industrije je, s jedne strane, reciklirati plastični otpad jer godišnje se u Europi reciklira tek trećina plastike te educirati potrošače što s amabalažom nakon uporabe i kako je pravilno razvrstati, a s druge strane ponuditi zamjenske proizvode za plastiku koji već postoje na tržištu poput papirnatih, kartonskih i biljnih materijala.

I hrvatski su parlamentarci glasali za rezoluciju vodeći računa i o Jadranskom moru jer, kako je istaknula zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, „3/4 otpada u moru dolazi od plastike, a još je gori podatak da bi do 2050. godine, kad bismo nastavili ovim tempom, bilo u moru više plastike nego ribe“.

Međutim, nisu svi u Hrvatskoj zadovoljni ovom rezolucijom. Njoj se u našoj zemlji protive oni koji od plastike žive, a kod nas je više od osam tisuća poslovnih subjekata koji godinama bilježe konstantan rast proizvodnje.

Nakon glasovanja, Parlament će početkom idućeg mjeseca započeti pregovore s Europskom komisijom i Vijećem EU-a o konačnom tekstu Direktive koji bi se usvojio u 2019. godini.