Nastavlja se gradnja autoceste Osijek-Budimpešta

Premijer Andrej Plenković i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković posjetili su danas Osječko-baranjsku županiju kako bi sudjelovali na potpisivanju ugovora o nastavku gradnje autoceste na mostu Drava na koridoru V.c kod Petrijevaca.

Ugovor o izgradnji poddionice autoceste Beli Manastir – most Halasica na autocesti A5 s izvođačima radova, poslovnom udrugom Osijek-Koteks i GP Krk d.d., potpisao je predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan.

Vrijednost ponude bez PDV-a je 59 milijuna eura, a riječ je o poddionici dugoj 17,5 kilometara. Početak izgradnje u planu je u prvoj polovici ove godine, odnosno po potpisivanju ugovora, dok se dovršetak izgradnje planira do sredine 2022. godine (24 mjeseca od dana početka radova).

Projektira se i posljednjih pet kilometara autoceste kroz Baranju, a očekuje se kako će posljednji metar autoceste na koridoru Vc u Hrvatskoj biti dovršen do kraja 2023. godine.

Most Drava jedan je od najdužih mostova u Hrvatskoj (2507 metara), a u cjelosti su ga projektirali i izveli domaći stručnjaci. Sam dio mosta preko rijeke Drave dug je 420 metara i na njemu su primijenjena neka sjajna tehnička rješenja u kojima su korišteni betonski stubovi, čelične grede i kablovi koji ujedno utječu na vizualnu privlačnost ovog impozantnog mosta. Vrijednost je mosta 850 milijuna kuna (podaci IGH), a koristit će se tek nakon dovršetka dionica autoceste od Osijeka do Belog Manastira, a kasnije i Mohača u Mađarskoj.

Župan Ivan Anušić izjavio je kako je zadovoljan potpisivanjem ugovora i nastavkom izgradnje V.c koridora. Hrvatske autoceste uspjele su, unatoč pandemiji koronavirusa, dovršiti natječaj, pronaći izvođača radova i potpisati ugovor te se nastavlja autocesta prema Belom Manastiru i do mađarske granice, čime se završava jedna bitna cjelina prometne infrastrukture za istok Hrvatske.

Anušić je istaknuo i brojne višestruke koristi od ovog projekta: koridor gradi domaći konzorcij, a pijesak koji će se koristiti bit će pijesak iz rijeke Drave jer je odnedavno omogućena eksploatacija pješčanih sprudova iz Drave. To je pojeftinilo izgradnju, a dodatni benefit je to što će Drava postati plovna, obzirom da se gradi terminal rasutih tereta i putnički terminal na Gornjodravskoj obali u koje će pristajati brodovi koji trenutno ne mogu pristajati jer je Drava zagušena velikim količinama pijeska.