
U suradnji na promicanju
pravilne prehrane i prevenciji debljine djece,
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su
rezultate prvog istraživanja u Hrvatskoj o izloženosti djece oglašavanju hrane i bezalkoholnih pića na putu do i iz škole.
Podaci pokazuju da svako
treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj ima
prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja
ozbiljan javnozdravstveni izazov. Istraživanje je utvrdilo da su djeca u blizini škola najčešće izložena oglasima za
bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice i pekarske proizvode. Više od trećine svih oglasa odnosi se na hranu i pića, a gotovo svaki treći oglas promovira proizvode s
visokim udjelom masti, šećera i/ili soli. Više od polovice oglasa
nije usklađeno s kriterijima Svjetska zdravstvena organizacija, dok za dio oglasa nije bilo moguće procijeniti nutritivnu vrijednost zbog nedostatka podataka.
„
Prema rezultatima istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine, Hrvatska“, svaki treći osmogodišnjak, njih 36,1 % u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Hrvatska je po ovom rezultatu u samom vrhu Europe, odnosno zauzima četvrto mjesto odmah iza Cipra, Italije i Grčke. To je ozbiljan javnozdravstveni problem i ekonomski izazov. Ujedno, to je i velika prijetnja dugovječnosti budućih generacija s obzirom na činjenicu da se debljina može povezati s padom očekivanog trajanja života od 3,5 godine do 2050. godine. Ulaganje u prevenciju debljine u djece mora biti prioritetno pitanje. Na međunarodnoj razini se već niz godina ističe važnost reguliranja marketinga hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelima masti, šećera i/ili soli usmjerenog prema djeci. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da djeca na putu do škole najčešće vide oglase za hranu i bezalkoholna pića, koja su s 38,3 % najzastupljenija vrsta oglašavanih proizvoda. Među oglasima za hranu i pića, njih 28,3 % su za bezalkoholna pića, a 20,5 % za slatke proizvode. U ovakvim okruženjima djeca donose prehrambene odabire u skladu s poticajima kojima su okružena. Takvi odabiri predstavljaju odraz utjecaja marketinga, a negativno utječu na zdravlje. Vjerujemo da će ovo istraživanje pokrenuti pozitivno djelovanje svih uključenih i doprinijeti jačanju multisektorske suradnje. Zajednički možemo pokušati mijenjati trendove i početi stvarati okruženja koja potiču zdravije izbore i koja će doprinijeti očuvanju zdravlja djece“, rekla je prof. dr. sc.
Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
Trenutačno u Hrvatskoj Zakon o elektroničkim medijima predviđa
dobrovoljni kodeks ponašanja kojim bi se uredile audiovizualne komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli.
Foto: Pexels.com/Ilustracija