Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije,
Damir Habijan, najavio je paket
zakonskih izmjena kojima bi se značajno
postrožila kaznena politika u Hrvatskoj. Među ključnim novostima je uvođenje instituta
doživotnog zatvora kao alternative sadašnjoj kazni dugotrajnog zatvora
od 21 do 40 godina.
Predstavljajući reformu na konferenciji za medije u Zagrebu, Habijan je istaknuo
tri glavna smjera izmjena. Prvi se odnosi na uvođenje
doživotnog zatvora, drugi na
izvršenje pune kazne zatvora, dok je treći usmjeren na osobe koje su nakon odsluženja kazne i dalje procijenjene kao
opasne za društvo.
Prema prijedlogu, mogućnost uvjetnog
otpusta za osobe osuđene na doživotni zatvor bila bi moguća tek nakon
25 godina izdržavanja kazne.
Habijan je posebno važnim ocijenio
treći smjer reforme. Riječ je o modelu prema kojem bi osobe koje su odslužile kaznu zatvora, ali su stručnim procjenama i dalje prepoznate kao društveno
opasne, bile smještene u posebnu ustanovu pod nadzorom.
Naglasio je kako ta mjera
ne bi predstavljala kaznenopravnu sankciju, zbog čega će biti uređena posebnim zakonom za koji je nositelj
Ministarstvo zdravstva. Kao uzor odabran je njemački model, a predviđena su najmanje dva vještačenja, uz mogućnost trećeg. Smještaj u ustanovu trebao bi imati karakter tretmana prilagođenog svakom pojedincu.
Rasprava o mogućem uvođenju doživotnog zatvora intenzivirala se nakon ubojstva 19-godišnjeg
Luke Milovca u Drnišu. Za zločin je osumnjičen 50-godišnji
Kristijan Aleksić, kojemu je određen istražni zatvor. Nakon ispitivanja priznao je počinjenje kaznenog djela, no nije pokazao kajanje. Slučaj je izazvao
snažne reakcije javnosti te otvorio pitanje učinkovitosti kaznenog sustava, osobito kada je riječ o višestrukim počiniteljima teških kaznenih djela.
Foto: Pexels.com/Ilustracija
Nebitno
