Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, uz
veliku ponudu stranih autora, posjeduje i
bogat izbor domaćih autora koji caruju brojnim hit listama preporuka i prodaje. Na ovoj listi možete prepoznati
hit autorice čiji se romane uvijek
razgrabe s polica i koji će sigurno dominirati svim našim preporukama i zahtjevima korisnika.
Karmela Špoljarić – Selfie (2025.)
Zbirka pričâ Selfie autorice Karmele Špoljarić bavi se istraživanjem selfieja (ili sebić hrv.) kao novog fenomena u našem društvu, koji iza iluzije savršenstva i sabranosti skriva istinu. Kroz priče se ogoljava realnost skrivena iza autoportreta kao simboličkog zrcala suvremenog društva, razotkrivaju se sudbine likova skrivenih iza blistavih kadrova. Nesigurnosti, potreba za pronalaženjem identiteta, suočavanje s prazninama u našim životima samo su neke od tema kojih se pojedine priče dotiču. Selfie je, prije svega, zbirka refleksivnih priča u kojima se svaki pojedinac može pronaći.
Ena Katarina Haler – Nevini (2024.)
Drugi roman autorice Ene Katarine Haler bavi se tematikom odrastanja u poslijeratnom ruralnom prostoru Banije od 90-ih do danas. Povijesni i životni roman o odrastanju žene u teškom i nasilnom okruženju, isprepleće teme poput ratnih traumi, obiteljskih odnosa, seksualnosti, nasilja i posljedicama koje ostavlja odrastanje u takvim uvjetima. Roman je intenzivan i težak, mračan, ali s druge strane emotivan i dojmljiv i, najvažnije, nezaboravno iskustvo za svakog čitatelja koji se odluči za čitanje ovog naslova.
Ivana Bodrožić – Fikcija (2025.)
Nova zbirka priča Ivane Bodrožić "Fikcija" sastoji se od snažnih i osobnih priča u kojoj Bodrožić istražuje teme identiteta, ženskog iskustva i položaja u društvu, tijela, emocija, traume i društvenih očekivanja i identiteta. U zbirci se nalazi 16 priča u kojima se često prelaze granice između intimnog i političkog te se kroz prizmu "fikcije" propituje stvarnost, odnosno način na koji ljudi konstruiraju vlastite priče kako bi preživjeli ili razumjeli ovaj svijet. Priče su izuzetno simbolične, surove, bez uljepšavanja te donose autentičnu perspektivu žene iz poslijeratnog društva.
Marina Vujčić – Sigurna kuća (2024.)
"Sigurna kuća" roman je hrvatske književnice Marina Vujčić, objavljen 2024. godine. Radnja prati ženu koja se nalazi u sigurnoj kući, no roman nije klasična priča o nasilju, nego se razvija u psihološki i gotovo filozofski tekst. Glavna junakinja pokušava razumjeti vlastiti identitet i u bijegu je od nasilne prošlosti. Kroz roman se preispituje odnose moći, slobode i kontrole, a kako priča napreduje, polako se brišu granice između sigurnosti i zatočeništva, stvarnosti i percepcije te žrtve i promatrača. Kroz roman se isprepleću teme poput nasilja i posljedica koje ostaju, psihološke traume, identiteta, izolacije i sustava koji su zaduženi za zaštitu žrtava.
Psi – Dora Šustić (2022.)
U romanu "Psi" Dore Šustić radnja prati mladu studenticu filmske akademije u Pragu koja otkriva sebe, značenje slobode te što su umjetnost i ljubav. Kroz središnju priču o zaljubljivanju u karizmatičnog fotografa i strastvenoj vezi s njim, roman govori o odnosima moći, manipulacije i ovisnosti. Sudarom mladenačkog idealizma sa surovom realnošću, čitatelji dobivaju uvid u raspadanje snova o "slobodi, uspjehu i ljubavi" pod pritiskom stvarnosti. Autorica naglašava žensku perspektivu i stavlja snažan fokus na žensko iskustvo, istovremeno kritizirajući mizoginiju i patrijarhalnost.
Nebitno
