Iako zakon omogućuje gradovima da
samostalno odluče o
uvođenju poreza na potrošnju, većina ih se i dalje odlučuje za njegovu primjenu po
najvišoj stopi od tri posto. Riječ je o porezu koji se naplaćuje na
pića u ugostiteljskim objektima, a čini prihod lokalnih proračuna.
Prema podacima
Porezne uprave, porez na potrošnju trenutačno ne primjenjuje
21 hrvatski grad. Među njima su i neki veći gradovi poput
Zagreba, Osijeka i Velike Gorice, ali i niz manjih sredina. Ove su godine tom se popisu pridružili
Vrgorac i Otok, koji su porez u potpunosti ukinuli.
Trend poreznog rasterećenja započeo je još prije nekoliko godina.
Sveta Nedelja bila je jedan od prvih gradova koji su se odrekli tog prihoda, a kasnije su isti potez povukli
Metković, Bjelovar i Čakovec, uz procijenjeni gubitak od više desetaka tisuća eura godišnje. Unatoč tome, dio gradova odlučio se na
suprotan smjer te je nakon privremenih smanjenja vratio stopu na zakonski maksimum.
Razlike među gradovima vidljive su i u
visini propisanih stopa. Manji broj gradova primjenjuje porez od
jedan ili dva posto, dok se većina zadržala na
tri posto. Posebnost je
Novalja, jedini grad koji koristi
više stopa poreza na potrošnju, a istodobno ima i najniže stope poreza na dohodak u zemlji.
Primjeri poput
Samobora, Svete Nedelje i Bjelovara pokazuju da gradovi
bez poreza na potrošnju često nastoje biti konkurentni i drugim poreznim politikama. Ipak, praksa je neujednačena, pa se porezna opterećenja u hrvatskim gradovima i dalje značajno razlikuju.
Foto: Osijek031.com/Arhiv
Nebitno
