Hrvoje Petrić: "Na ponašanje Drave utječu klimatske promjene, ali i djelovanje ljudi"

Sinoć je u osječkom Arheološkom muzeju održano zanimljivo predavanje profesora Hrvoja Petrića, povjesničara s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Tema predavanja bila je “Ekohistorija Drave u ranom novom vijeku”.

G. Petrić je predstavnik ekohistoriografije, kod nas dosta nepoznate grane povijesti koja se bavi poviješću okoliša više nego poviješću ljudi, iako prati i odnose ljudi i okoliša kroz dulja vremenska razdoblja.

[img:3da0a4553c]http://cdn-vps.osijek031.com/slike/novosti_2014_03/2014_03_15_predavanje_o_dravi_400.JPG[/img:3da0a4553c]

Predavanje je bilo zamišljeno kao prikaz djelovanja rijeke Drave na ljude te, u manjoj mjeri, uticaja ljudi na Dravu kror razdoblje novog ranog vijeka, odnosno od 16. do početka 19. stoljeća. U tom razdoblju događali su se važni procesi koji predstavljaju ishodište scena poplava koje danas sve češće viđamo na TV ekranima.

Naime, po Petrićevim riječima sve rijeke, pa tako i Drava, imaju svoju dinamiku na koju su u razdoblju kraja 18. i početka 19. stoljeća uticala tri važna čimbenika: klimatske promjene, jače naseljavanje uz Dravu te pokušaji ljudi da rijeku reguliraju (brane, nasipi, kanali…). To je razdoblje velikih klimatskih promjena, prelaska iz tzv. “malog ledenog doba” u toplije razdoblje, ali i razdoblje kada se gradovi uz Dravu, uključujući Osijek, razvijaju i šire, tako da već u 18. stoljeću u Osijeku imamo prve nasipe i kanale za odvodnju, a 1751. izgrađen je javni vodovod, među prvima u Hrvatskoj, kao i sustav kanalizacije.

[img:3da0a4553c]http://cdn-vps.osijek031.com/slike/novosti_2014_03/2014_03_15_predavanje_o_dravi_400_2.JPG[/img:3da0a4553c]

Suživot ljudi i Drave nije uvijek bio moguć, pa su tako kroz povijest mnoga naselja nestajala s lica zemlje ili su promjenama toka Drave gubila na svojoj važnosti i postajala marginalizirana (npr. Legrad). U nekim krajevima čitava su naselja morala biti izmještena zbog promjena toka Drave, a najpoznatiji primjer u Hrvatskoj je grad Varaždin koji se morao povući dublje u unutrašnjost nakon što su shvatili da rijeku neće moći ukrotiti. S druge strane, neki gradovi poput Maribora, Ptuja pa i Osijeka u velikoj mjeri uspjeli su uspostaviti suživot s Dravom i ona danas predstavlja veliku turističku znamenitost.

[img:3da0a4553c]http://cdn-vps.osijek031.com/slike/novosti_2014_03/2014_03_15_predavanje_o_dravi_400_5.JPG[/img:3da0a4553c]

Petrić je važnost ekohistoriografije objasnio na primjeru velikih poplava kojima danas sve češće svjedočimo diljem Hrvatske, kao rezultat klimatskih promjena ali i nepoznavanja povijesti rijeka i kraja u kome ljudi žive. Njihova želja da imaju kuće tik do rijeke, “u prvom redu do mora”, bez poznavanja terena, djelovanja rijeke a često i protivno savjetima struke rezultirala je stotinama oštećenih kuća tijekom recentnih poplava.

[img:3da0a4553c]http://cdn-vps.osijek031.com/slike/novosti_2014_03/2014_03_15_predavanje_o_dravi_400_6.JPG[/img:3da0a4553c]

Nakon sat vremena zanimljivog predavanja uslijedio je razgovor s prisutnima, mahom studentima povijesti, a jedno od pitanja bilo je i je li ekohistoriografija grana “na rubu znanosti” (jer je predstavljena u jednoj od TV emisija pod tim nazivom). Petrić je odgovorio da je u Hrvatskoj ta grana na rubnim rubovima znanosti jer se kao predmet može slušati samo u Zagrebu, dok je vani to veoma propulzivan i bitan dio učenja povijesti, a upravo su okolišni povjesničari među najtraženijim zvanjima u akademskoj zajednici danas i očekuje se kako će njihova važnost biti sve veća i veća bez obzira djelovali na globalnoj ili lokalnoj, mikro razini.

[img:3da0a4553c]http://cdn-vps.osijek031.com/slike/novosti_2014_03/2014_03_15_predavanje_o_dravi_400_1.JPG[/img:3da0a4553c]

Tekst i foto: M.M./Osijek031.com