Procijepljenost djece u Osječko – baranjskoj županiji iznosi tek 86%

Kako smo već pisali, pojava epidemije ospica u susjednim državama postavila je pitanje prijeti li i Hrvatskoj slična epidemija uzrokovana prvenstveno sve slabijom procijepljenošću djece.

Naime, broj djece cijepljene protiv ospica godinama je u padu. Prema podacima HZJZ-a, 2011. godine postotak cijepljene djece kretao se oko 96%, a 2016. broj cijepljenih pao je na 90%.

Najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je 2016. prvu dozu cjepiva primilo svega 64,4% djece te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se te godine cijepilo 70% djece u drugoj godini života. Među najlošije rangiranim županijama je i Osječko-baranjska (86,3%). Najveću procijepljenost u 2016. imale su Koprivničko-križevačka (98,1%), Varaždinska (97,4%), Šibensko-kninska (97,4%) i Sisačko-moslavačka županija (97,4%).

Prije organiziranog cijepljenja protiv ospica, koje je započelo 1968. godine, u Hrvatskoj je prosječno godišnje od ospica obolijevalo oko 15.000 osoba, a umiralo dvadesetak, prvenstveno djece. U zadnjih petnaestak godina u Hrvatskoj su se javljali uglavnom pojedinačni uvezeni slučajevi ospica s povremenim širenjem na osobe u kontaktu, što svakih par godina rezultira manjim epidemijama.

Posljednja veća epidemija zabilježena je u zimu 2014/2015. godine, kad je oboljelo 220 osoba, dok je u siječnju i veljači 2017. oboljelo njih sedmoro. Zadnja zabilježena smrt od ospica u Hrvatskoj dogodila se u sklopu jedne manje epidemije 2004. godine.

Osobe s ospicama posebno su osjetljive na infekciju streptokokima, koji su česti uzročnici gnojne angine, bakterijske upale pluća itd. a jedna je od komplikacija i upala mozga. Podaci iz Srbije, gdje od početka listopada traje epidemija ospica, govore da je dosada hospitalizirano 34% oboljelih, svaki osmi je kao komplikaciju razvio upalu pluća, dok je dvoje bolesnika umrlo.

Kako bi se zaustavio negativan trend u cijepljenju, HZJZ smatra nužnim ponovo vratiti i ojačati povjerenje ljudi u medicinu i znanost, kroz kontinuiranu i sustavnu edukaciju i podizanje svijesti opće i stručne javnosti te svesti izloženost ljudi dezinformacijama na manju mjeru. U medicinskoj struci postoji konsenzus oko koristi od cijepljenja, pa se pozivaju svi zainteresirani da se za dobivanje provjerenih informacija i donošenje informirane odluke o cijepljenju obrate onima koji se stručno i znanstveno svakodnevno bave cijepljenjem.

Inače, za odbijanje cijepljenja djece iz Programa obveznog cijepljenja predviđene su sankcije, no iz podataka Ministarstva zdravstva vidljivo je da s padom procijepljenosti pada i broj prijava zbog necijepljenja, te da u konačnici vrlo mali broj roditelja biva kažnjen predviđenom novčanom kaznom u iznosu od 2000 kuna.