U posljednje četiri godine visina ugovorenih sredstava iz
EU fondova je u porastu, a u mnogim gradovima riječ je o
velikim projektima, poput aglomeracija. Sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke zone, kulturno-turističke projekte. U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi, a među vodećim su gradovima
Osijek, Virovitica, Beli Manastir i Pleternica, piše portal
gradonačelnik.hr.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno
10,7 milijardi eura tj.
81,56 milijardi kuna. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od
12,25 milijardi eura tj.
93,11 milijardi kuna odnosno 114,16% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno
5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava.
Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih sadržaja, energetske obnove, ulaganje u poduzetničke zone, dio je najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina. Riječ je o
višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih u 2019. godini povučen tek dio sredstava za pojedini projekt, a neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.
Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali
veliki i srednji gradovi, isto kao i rast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu. S druge strane, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu povučenih sredstava na godišnjoj razini, a po stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi.
Veliko povećanje sredstava u određenoj godini povezana su najčešće s nekim velikim projektom. Tako je u odnosu na 2018. godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli Manastir, za
21,6 milijuna kuna, slijedi Virovitica za
20,7 milijuna kuna, a u top tenu se od slavonskih gradova nalaze još Osijek s oko
16 milijuna te Otok s
13,6 milijuna, koji je ujedno i jedini manji grad u skupini vodećih deset.
[klik za uvećanje]
Gleda li se udio povučenih sredstava u ukupno povučenim u gradovima, u top deset nalaze se veliki i srednji gradovi. Rijeka je vodeća s povučenih
4,17 posto, slijede Osijek s
3,29 posto i Virovitica
3,17 posto, a od slavonskih gradova među prvih deset su još Beli Manastir s
2,29 posto i Pleternica s
1,92 posto.
[klik za uvećanje]
Osijek je u
vrhu i po udjelu u ukupno ostvarenim EU sredstvima, kao i po rastu sredstava u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2019. godine u gradu je uz većinsko EU financiranje završena obnova 6.000 m2 parka u središtu grada (
secesijska Sakuntala) i uređenje
Stare pekare i novog
Trga V. Lisinskog u Tvrđi te je započela realizacija više kapitalnih projekata: Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe (revitalizacija 30.000 m2 brownfield područja Tvrđe – komunalne infrastrukture i popločenja, ukupne vrijednosti gotovo 120 milijuna kuna), regionalnog info-turističkog Centra za posjetitelje, a započeta je i rekonstrukcija 3,8 km biciklističkih staza u gradu Osijeku.
Strateški projekt
Urbane aglomeracije Osijek, poslovna infrastruktura za najpropulzivniji gospodarski sektor –
IT park je u 2020. započet te se uz izgradnju poslovnih zgrada IT firmi nastavlja 2021. i 2022. izgradnjom centralne zgrade za najam. Projekt modernizacije tramvajske infrastrukture na području grada nastavlja se nakon zahvata na ispravljačkim stanicama modernizacijom kompletne podzemne kabelske mreže te 9,5 kilometara gornje kontaktne mreže i tramvajske pruge, i 23 tramvajska stajališta (radovi vrijedni 267 milijuna kuna).
Od 2022. godine započinju projekti izgradnje
nove remize gradskog prijevoza putnika, te nabava novih tramvaja (projekti u gradskom prometu se time i završavaju s preko 100 milijuna eura završenih investicija).
Tekst: Osijek031.com