Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Osječki srednjoškolci sve više konzumiraju alkohol i ovisni su o internetu

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 47419
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 07.11.2019. 10:10 
Naslov:  Osječki srednjoškolci sve više konzumiraju alkohol i ovisni su o internetu
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Tim znanstvenica okupljenih oko Laboratorija za prevencijska istraživanja, Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 2017. godine bavi se istraživanjem pozitivnog razvoja adolescenata. Nakon istraživanja u Zagrebu gdje je 2017. godine prikupljen uzorak od 4.821 adolescenta, projekt „Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“ (pod voditeljstvom doc.dr.sc. Mirande Novak) financiran je potporom Sveučilišta u Zagrebu te sredstvima dobivenim na natječaju Radost života Uniqa osiguranja. Projekt „Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“ u istraživanje je uključio 5.317 učenika srednjih škola iz četiriju hrvatskih gradova (Pula, Varaždin, Split te Osijek). Istraživanje na području grada Osijeka provedeno je u partnerstvu s Pravnim fakultetom u Osijeku, Studij socijalnog rada (koordinatorica asistentica Dinka Caha) te Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Osječko-baranjske županije.

Cilj istraživanja je bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizična ponašanja i internalizirane probleme na uzorku adolescenata na području Osijeka.

U istraživanju je sudjelovalo 15 srednjih škola s područja Grada Osijeka (28% učenika iz gimnazija, 57% učenika koji pohađaju četverogodišnje programe te njih 15% koji pohađaju trogodišnje programe). Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 1.703 mladih u dobi od 14 do 19 godina (prosječna dob 16,31 godina). S obzirom na spol, u istraživanju je sudjelovalo 45% mladića te 53% djevojaka, dok za 2% ispitanika nemamo podataka.

Rezultati istraživanja, u odnosu na pokazatelje pozitivnog razvoja, pokazuju da oko 70% mladih ima visoke aspiracije za budućnost i planira upisati fakultet ili neku visoku školu. Iznenađuje da je privrženost školi niska – više od 58% učenika uglavnom ne voli ići u školu i misli da je sadržaj većine predmeta nezanimljiv.

Utvrđeni su i zaštitni i osnažujući mehanizmi: oko 87% mladih navodi da imaju prijatelje s kojima mogu razgovarati i koji im pružaju podršku kada im je teško. Podrška roditelja/drugih odraslih je, iz perspektive mladih, također visoko procijenjena. Stupnjem bliskosti u obitelji zadovoljno je oko 76% mladih, a obiteljskom komunikacijom zadovoljno je njih nešto manje od 71%.

U odnosu na rizična ponašanja, podaci pokazuju kako je 12,7% mladih markiralo (izostajalo iz škole bez isprike) dva ili više dana na mjesečnoj razini. Vršnjačko nasilje je relativno visoko prisutno te 33,6% mladih izvještava da je barem jednom ili više puta svjedočilo vršnjačkom nasilju u zadnja 4 tjedna, a njih 18,2% je i samo bilo žrtvom vršnjačkog nasilja u zadnja četiri tjedna. Fizičko nasilje u partnerskoj vezi doživljava 3,6% mladih te su mladići ti koji češće prijavljuju nasilje od strane djevojaka. Što se tiče rizičnog seksualnog ponašanja, 18,9% mladih imalo je iskustvo oralnog spolnog odnosa (od te brojke 18% imalo je to iskustvo prije 14. godine života). 21,4% imalo je spolni odnos a od onih koji su imali to iskustvo, 13,4% navodi to iskustvo prije 14. godine života. U odnosu na kockanje, najčešće ponašanje je odlazak u sportske kladionice (14,3% mladih odlazilo je u sportske kladionice u zadnja 3 mjeseca) te igranje loto listića (9,6% mladih je igralo loto u zadnja 3 mjeseca).

Kada se govori o konzumiranju sredstava ovisnosti, mladi najčešće konzumiraju alkohol te je njih 40,6% konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana. U zadnjih tjedan dana alkohol je konzumiralo 32,3% ispitanika. Provjeravane rodne razlike pokazuju da su djevojke češće konzumirale alkohol u posljednjih mjesec dana u odnosu na mladiće (45% djevojaka i 36% mladića je konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana). Pri analizi ovih podataka ne treba zaboraviti činjenicu da je točenje i prodaja alkohola mladima do 18. godina u Hrvatskoj zabranjena zakonom. Marihuana je drugo sredstvo ovisnosti koje mladi najčešće konzumiraju: njih 6,3% koristilo je marihuanu barem jednom u zadnjih 30 dana dok je 6,2% mladih koristilo marihuanu jednom tjedno ili češće. Nisu utvrđene rodne razlike u čestini korištenja marihuane u zadnjih 30 dana, no utvrđene su rodne razlike u čestini korištenja marihuane u zadnjih tjedan dana (7,5% mladića i 5% djevojaka je konzumiralo marihuanu u zadnjih tjedan dana).

Kada se govori o mentalnom zdravlju adolescenata, vidljiva je visoka razina internaliziranih problema. Tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna osjećalo se više od 28% mladih, njih 14,8% je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 9% je izradilo plan suicida te njih 4,8% izvještava da su pokušali suicid. Više od 32% ispitanih mladih izvještava o ozbiljnim simptomima anksioznosti i njih oko 20% izvještava da ima ozbiljne znakove depresivne simptomatologije i stresa. Važno je napomenuti kako ovi postoci nemaju kliničku značajnost i nikako ne sugeriraju da bi se tom dijelu populacije mogao dijagnosticirati poremećaj, ali svakako upućuju na to da je za ovaj dio populacije nužna intervencija i posebna pažnja.

U istraživanju se pitalo mlade i o broju doživljenih stresnih događaja. U odnosu na velike stresne doživljaje njih oko 30% je doživjelo tešku bolest ili tešku bolest člana obitelji, oko 15% ispitanih adolescenata navelo da su doživjeli smrt člana uže obitelji dok je 11% doživjelo smrt bliskog prijatelja. Razvod roditelja doživjelo je 17% ispitanih adolescenata. U odnosu na svakodnevnije stresne događaje posebno se izdvajaju poteškoće u odnosu s vršnjacima (43% uzorka), teškoće u odnosima s profesorima (37% uzorka), prekid veze (oko 34% uzorka) i nesuglasice s roditeljima (34% uzorka).

Zaključno, kao snage mladih Grada Osijeka mogu se izdvojiti visoke aspiracije u budućnosti, podrška prijatelja, roditelja i drugih odraslih te relativno visoko zadovoljstvo stupnjem bliskosti u obitelji. Od rizičnih ponašanja najčešće se javlja konzumacija alkohola i marihuane te visoka stopa vršnjačkog nasilja, a posebice nasilja putem interneta. Visoka je i razina internaliziranih problema mladih.

Prikazani rezultati istraživanja, kao i daljnje analize, mogu biti temelj znanstveno-utemeljenom planiranju učinkovitih preventivnih intervencija, strategija, akcijskih planova te mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih (i uključivanja mladih u rizična ponašanja) i promocije mentalnog zdravlja, i od strane stručnjaka i od strane donositelja odluka.

Istraživački tim:
Doc.dr.sc. Miranda Novak, voditeljica projekta
Prof.dr.sc. Martina Ferić
Izv. prof.dr.sc. Valentina Kranželić
Doc.dr.sc. Josipa Mihić
Matea Belošević, asistentica
Izv. prof.dr.sc. Mirjana Radetić-Paić, Pula
Dr.sc. Toni Maglica, Split
Dinka Caha, Osijek



Foto: Dora Suk/Foto-arhiv031

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: