Tim znanstvenica okupljenih oko
Laboratorija za prevencijska istraživanja, Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 2017. godine bavi se istraživanjem
pozitivnog razvoja adolescenata. Nakon istraživanja u Zagrebu gdje je 2017. godine prikupljen uzorak od
4.821 adolescenta, projekt „
Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“ (pod voditeljstvom doc.dr.sc.
Mirande Novak) financiran je potporom Sveučilišta u Zagrebu te sredstvima dobivenim na natječaju Radost života Uniqa osiguranja. Projekt „Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“ u istraživanje je uključio
5.317 učenika srednjih škola iz četiriju hrvatskih gradova (
Pula, Varaždin, Split te Osijek). Istraživanje na području grada Osijeka provedeno je u partnerstvu s
Pravnim fakultetom u Osijeku, Studij socijalnog rada (koordinatorica asistentica
Dinka Caha) te
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Osječko-baranjske županije.
Cilj istraživanja je bio ispitati pokazatelje
pozitivnog razvoja, rizična ponašanja i internalizirane probleme na uzorku adolescenata na području Osijeka.
U istraživanju je sudjelovalo 15 srednjih škola s područja Grada Osijeka (
28% učenika iz gimnazija,
57% učenika koji pohađaju četverogodišnje programe te njih
15% koji pohađaju trogodišnje programe). Ukupno je u istraživanju sudjelovalo
1.703 mladih u dobi od 14 do 19 godina (prosječna dob 16,31 godina). S obzirom na spol, u istraživanju je sudjelovalo
45% mladića te
53% djevojaka, dok za
2% ispitanika nemamo podataka.
Rezultati istraživanja, u odnosu na pokazatelje pozitivnog razvoja, pokazuju da oko
70% mladih ima
visoke aspiracije za budućnost i planira upisati fakultet ili neku visoku školu. Iznenađuje da je privrženost školi
niska – više od
58% učenika uglavnom
ne voli ići u školu i misli da je sadržaj većine predmeta nezanimljiv.
Utvrđeni su i zaštitni i osnažujući mehanizmi: oko
87% mladih navodi da imaju prijatelje s kojima mogu razgovarati i koji im pružaju podršku kada im je
teško. Podrška roditelja/drugih odraslih je, iz perspektive mladih, također visoko procijenjena. Stupnjem bliskosti u obitelji zadovoljno je oko
76% mladih, a obiteljskom komunikacijom zadovoljno je njih nešto manje od
71%.
U odnosu na rizična ponašanja, podaci pokazuju kako je
12,7% mladih markiralo (izostajalo iz škole bez isprike) dva ili više dana na mjesečnoj razini. Vršnjačko nasilje je relativno visoko prisutno te
33,6% mladih izvještava da je barem jednom ili više puta svjedočilo vršnjačkom nasilju u zadnja 4 tjedna, a njih
18,2% je i samo bilo žrtvom vršnjačkog nasilja u zadnja četiri tjedna. Fizičko nasilje u partnerskoj vezi doživljava
3,6% mladih te su mladići ti koji češće prijavljuju nasilje od strane djevojaka. Što se tiče rizičnog seksualnog ponašanja,
18,9% mladih imalo je iskustvo oralnog spolnog odnosa (od te brojke
18% imalo je to iskustvo prije 14. godine života).
21,4% imalo je spolni odnos a od onih koji su imali to iskustvo,
13,4% navodi to iskustvo prije 14. godine života. U odnosu na kockanje, najčešće ponašanje je odlazak u sportske kladionice (
14,3% mladih odlazilo je u sportske kladionice u zadnja 3 mjeseca) te igranje loto listića (
9,6% mladih je igralo loto u zadnja 3 mjeseca).
Kada se govori o konzumiranju sredstava ovisnosti, mladi najčešće konzumiraju alkohol te je njih
40,6% konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana. U zadnjih tjedan dana alkohol je konzumiralo
32,3% ispitanika. Provjeravane rodne razlike pokazuju da su djevojke
češće konzumirale alkohol u posljednjih mjesec dana u odnosu na mladiće (
45% djevojaka i 36% mladića je konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana). Pri analizi ovih podataka ne treba zaboraviti činjenicu da je točenje i prodaja alkohola mladima do 18. godina u Hrvatskoj zabranjena zakonom. Marihuana je drugo sredstvo ovisnosti koje mladi najčešće konzumiraju: njih
6,3% koristilo je marihuanu barem jednom u zadnjih 30 dana dok je
6,2% mladih koristilo marihuanu jednom tjedno ili češće. Nisu utvrđene rodne razlike u čestini korištenja marihuane u zadnjih 30 dana, no utvrđene su rodne razlike u čestini korištenja marihuane u zadnjih tjedan dana (7,5% mladića i 5% djevojaka je konzumiralo marihuanu u zadnjih tjedan dana).
Kada se govori o
mentalnom zdravlju adolescenata, vidljiva je visoka razina internaliziranih problema. Tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna osjećalo se više od
28% mladih, njih
14,8% je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva,
9% je izradilo plan suicida te njih
4,8% izvještava da su pokušali suicid. Više od
32% ispitanih mladih izvještava o ozbiljnim simptomima anksioznosti i njih oko
20% izvještava da ima ozbiljne znakove depresivne simptomatologije i stresa. Važno je napomenuti kako ovi postoci nemaju kliničku značajnost i nikako ne sugeriraju da bi se tom dijelu populacije mogao dijagnosticirati poremećaj, ali svakako upućuju na to da je za ovaj dio populacije nužna intervencija i posebna pažnja.
U istraživanju se pitalo mlade i o broju doživljenih stresnih događaja. U odnosu na
velike stresne doživljaje njih oko
30% je doživjelo tešku bolest ili tešku bolest člana obitelji, oko
15% ispitanih adolescenata navelo da su doživjeli smrt člana uže obitelji dok je
11% doživjelo smrt bliskog prijatelja. Razvod roditelja doživjelo je
17% ispitanih adolescenata. U odnosu na svakodnevnije stresne događaje posebno se izdvajaju poteškoće u odnosu s vršnjacima (43% uzorka), teškoće u odnosima s profesorima (37% uzorka), prekid veze (oko 34% uzorka) i nesuglasice s roditeljima (34% uzorka).
Zaključno, kao snage mladih Grada Osijeka mogu se izdvojiti
visoke aspiracije u budućnosti, podrška prijatelja, roditelja i drugih odraslih te relativno visoko zadovoljstvo stupnjem bliskosti u obitelji. Od rizičnih ponašanja najčešće se javlja konzumacija alkohola i marihuane te visoka stopa vršnjačkog nasilja, a posebice nasilja putem interneta. Visoka je i razina internaliziranih problema mladih.
Prikazani rezultati istraživanja, kao i daljnje analize, mogu biti temelj znanstveno-utemeljenom planiranju učinkovitih preventivnih intervencija, strategija, akcijskih planova te mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih (i uključivanja mladih u rizična ponašanja) i promocije mentalnog zdravlja, i od strane stručnjaka i od strane donositelja odluka.
Istraživački tim:
Doc.dr.sc. Miranda Novak, voditeljica projekta
Prof.dr.sc. Martina Ferić
Izv. prof.dr.sc. Valentina Kranželić
Doc.dr.sc. Josipa Mihić
Matea Belošević, asistentica
Izv. prof.dr.sc. Mirjana Radetić-Paić, Pula
Dr.sc. Toni Maglica, Split
Dinka Caha, Osijek
Foto: Dora Suk/Foto-arhiv031