Na današnjoj
izvanrednoj konferenciji za novinare u Gradskoj upravi tema je bila
zdravstveno stanje drveća u brojnim osječkim parkovima i perivojima.
Neposredan povod tiskovnoj konferenciji bila je najava Grada početkom srpnja o
uklanjanju i orezivanju stabala u
Perivoju kralja Tomislava i Parku kralja Petra Krešimira IV, što je rezultiralo nezadovoljstvom dijela javnosti koji je putem društvenih mreža poput „
Patuljaste rapsodije“ izrazio
zabrinutost i nezadovoljstvo radi spomenutih radova ali i sve raširenijeg trenda sadnje patuljastog drveća.
Na konferenciji za novinare govorili su profesor
Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i magistra znanosti šumarstva
Jasenka Vizentaner, stručna suradnica u Odjelu za komunalno gospodarstvo Grada, koja je najčešće na meti zabrinutih Osječana i koju se često apostrofiralo kao glavnog krivca za uklanjanje stabala u nedavno obnovljenom
Sakuntala parku.
Vizentaner je podsjetila kako je Grad prošle godine uklonio
521 stablo, a posadio
760 novih, dok je ove godine uklonio
205 stabala, a posadit će ih više od
700. Kada je riječ o ”patuljastim stablima”, Vizentaner je pojasnila kako su ta stabla posađena prije 2017. kada je aktualno gradsko P
ovjerenstvo za hortikulturu i krajobrazno uređenje preuzelo brigu o gradskim stablima te da od 2017. niti jedno niže stablo nije posađeno.
Vizentaner je dodala i kako Grad
izrazito pazi koju vrstu stabala gdje sadi, a izbor ovisi o različitim ekološkim čimbenicima. U 99% slučajeva sade se stabla koja će u zreloj dobi imati velike dimenzije, no poneka stabla koja volimo jednostavno nisu podesna za sadnju na velikoj većini javnih zelenih površina u Osijeku.
Činjenica je da se do sada baš
nije vodila briga o stablima i njihovu zdravstvenom stanju što je dovelo do toga da se
mora srušiti veći broj stabala. Ali nikako se
ne smije zaboraviti da i stabla odumiru. Za to postoje dva razloga, starost stabala ili utjecaj klime, atmosferilija i onečišćenja. Takva bolesna stabla su ujedno nesigurna za posjetitelje parkova i prolaznike. I ubuduće ćemo se izgledom našeg zelenog Osijeka rukovoditi isključivo strukom, zaključila je Wizentaner.
Profesor Tikvić podržao je kolegicu rekavši: „
Vidio sam po stablima koja sam ovdje pregledao da su njegovana i liječena, međutim ni nakon tih metoda nisu pokazala veću vitalnost. Stabla koja se uklanjaju, nažalost ne mogu se spasiti, a uz to su i opasna za živote te imovinu građana. Tko će odgovarati u slučaju nesreće?“. Tikvić je također rekao kako niti jednom istinskom poznavatelju i ljubitelju stabala nije cilj sjeći stabla, ali moramo biti odgovorni i ukloniti ona opasna. Stara šuma ne može biti vječna i naša je odgovornost osigurati mladu šumu.
Na koncu je zaključeno kako je dobro što se otvorila
dvosmjerna komunikacija kako bi se građanima omogućila cjelovita slika o trenutnoj situaciji s osječkim stablima, a dobro je i što osječka javnost brine o stablima jer time cijela zajednica pokazuje svijest o nužnosti čovjekovog harmoničnog suživota s prirodom.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Osijek.hr