Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Otvaraju se sveučilišni programi za strane studente!

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 45985
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 26.06.2019. 8:43 
Naslov:  Otvaraju se sveučilišni programi za strane studente!
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Kako bi u Hrvatsku privukli strane studente, tridesetak fakulteta među kojima i pet sa Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku – Prehrambeno-tehnološki, Agrobiotehničkih znanosti, Građevinski i arhitektonski, Medicinski i Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija – potpisalo je 13. listopada prošle godine ugovore o otvaranju novih studija na stranim jezicima. Za pripremu takve „internacionalizacije visokog obrazovanja“ dobili su i bespovratna sredstva Ministarstva znanosti, svaki po 1,7 milijuna kuna. Vrijeme pripreme – tri godine!

FERIT kreće najesen!

Jedinu dopusnicu Ministarstva za izvođenje nastave na stranom jeziku ima FERIT i samo oni na osječkom Sveučilištu zasad imaju pravo upisati studente u akademsku godinu 2019./2020. Studijski program skraćenog naziva „AutoCom“ u trajanju od dvije godine, ponudit će na engleskom jeziku. Od prosinca ga promoviraju među studentima sa svih strana svijeta koristeći društvene mreže i digitalno oglašavanje.

Imamo 12 prijavljenih kandidata, a koliko će ih stvarno doći u rujnu, vidjet ćemo. Svi su iz različitih država izvan EU-a, iz Indije, Kolumbije, Gane, Nepala, Turske… Studijska godina stoji od 3 – 7 tisuća eura, zavisno o uspješnosti studiranja i školarinu će morati u cijelosti platiti sami studenti. Premda dobar dio zemalja EU-a u određenoj mjeri stipendira polaženje programa na stranim jezicima, naše Ministarstvo ne nudi takvu olakšicu. To potencijalnim stranim studentima otežava pristup“, pojašnjava nam prodekan FERIT-a, prof.dr.sc. Kruno Miličević, uvjeren kako će za uspjeh studijskih programa na stranim jezicima biti ključna usmena predaja i zadovoljstvo prvih polaznika.

Očekuju kako bi program mogao privući i inozemne tvrtke iz područja automobilske industrije spremne na investiranje u grad i regiju, jer će ovdje moći pronaći kompetentne stručnjake obrazovane prema sve većim zahtjevima te industrije. I sam FERIT spreman je na suradnju u nastavi na znanstveno-istraživačkim i razvojnim projektima te potaknuti dalji napredak tih kompanija, studenata i Fakulteta.

U Osijek došli RT-RK i Rimac Automobili

Diplomski studij Automobilsko računarstvo i komunikacije osmišljen je u suradnji s proizvođačima softverskih i hardverskih rješenja u području automobilske industrije i FERIT se po njemu pročuo daleko izvan granica Lijepe naše. Izvodi se od 2017. i godišnje upisuje 15-ak studenata.

Naime, programska podrška i elektronika te ugrađeni računalni sustavi u automobilima u fokusu su napredne automobilske industrije pa su inženjeri tih specijalnosti izrazito traženi na tržištu rada. Takva suradnja postoji još od 2016. godine s Institutom RT-RK Osijek iz Novog Sada i potom s Rimac Automobilima koji su poslovnicu otvorili upravo u Osijeku.

Na projektu Modernizacija laboratorija za inovativne tehnologije (DRIVE) od 2016. do kraja 2019. godine FERIT surađuje s novosadskim Fakultetom tehničkih nauka (FTN) u sklopu Interreg IPA programa Hrvatska – Srbija 2014.-2020. Kroz taj projekt svaki od fakulteta dobit će po dva specijalizirana laboratorija s najsuvremenijom računalnom infrastrukturom za programsku podršku za automobilsku industriju.

Novi program za strane studente

Neki fakulteti se udružuju i uvode interdisciplinarne studije, drugi već postojeće studije organiziraju na stranom jeziku, a Građevinski i arhitektonski fakultet priprema posve nov, atraktivan i rijedak diplomski studijski program projektnog učenja kakvog još nema na hrvatskim učilištima. Studenti sada polaze Nosive konstrukcije, Prometnice, Hidrologiju i Organizaciju građenja, a njihovim stranim kolegama ponudit će Konstrukcije otporne na izvanredno djelovanje. Program će trajati tri godine i bavit će se otpornošću građevinskih konstrukcija na potrese, vjetrove, poplave, valove, požare i sl. Studenti su i dosad učili o takvim konstrukcijama, ali u sklopu više smjerova. Sada će ga i domaći i strani moći polaziti kao poseban smjer.

Očekujemo dovoljan interes za taj program da ga možemo normalno održavati. Veliku pozornost u nastavi dat ćemo praktičnom radu tako da će studenti u skupinama simulirati rješavanja praktičnih zadataka. Primjerice, uz pomoć mape nekog područja morat će isprojektirati cestu od jednoga do drugoga grada između kojih je rijeka, provalija i slične zapreke. Svaki dio projektiraju radit će s našim nastavnicima kao što bi stručnjake specijaliste angažirali i u praksi kako bi pravilno izradili projekt. To je danas nov i moderan pristup učenju u visokom obrazovanju“, kaže dekan, prof.dr.sc. Damir Varevac.

Sve što nude na stranom jeziku, javna učilišta obvezna su ponuditi i na hrvatskom domaćim studentima. S obzirom na to da je projekt nov, na Građevini nemaju kapaciteta organizirati studij istodobno na oba jezika pa će ga prvo akreditirati na hrvatskom, a kada ga uvedu i pokrenu dovršit će osposobljavanje nastavnika za održavanje i na engleskom jeziku.

Puno je tu posla. Za pripremu studija i dobivanje dopusnice imamo tri godine, no već pripremamo nastavne materijale i udžbenike na engleskom jeziku. Naši profesori dobro govore engleski, ali ga dodatno obogaćuju i unaprjeđuju komunikaciju kako bi kvalitetnije radili sa studentima. Nedavno nam je stručnjak iz Velike Britanije tjedan dana držao radionicu o komunikaciji i vođenju nastave na engleskom jeziku, a imali smo i tri radionice u vezi projektne nastave. Radionice naprednog engleskog, komunikacije i prezentacije organizirat će nam i nevladina udruga British council i očekujem da ćemo se za godinu dana potpuno osposobiti za nastavu na engleskom jeziku“, ističe Varevac.

Mađari i Srbi ispred nas!

Mađarska je znatno odmakla u animiranju stranih studenata. Otvorila je urede po svijetu i šalje marketinške stručnjake kako bi reklamirali te studije. Na njima danas višestruko profitira. Pečuh je pun stranih studenata i čak ih 800-tinjak ostavlja našim susjedima velik novac za školarine. Mađarska država ih dijelom i stipendira te im olakšava studiranje na druge načine, dok smo mi u Hrvatskoj zakonom zapriječili ne samo mogućnost stipendiranja, nego i korištenja studentskih domova i rada preko studentskog servisa.

U Mađarskoj je to i dio demografske politike, jer im je demografska situacija teža nego kod nas. Oni su shvatili da nemaju dovoljno djece za održanje znanstveno-obrazovnih kapaciteta kojima raspolažu pa njihovim dolaskom zapošljavaju svoje znanstvene kapacitete i zadržavaju ih u zemlji, a studenti poslije stjecanja diplome reklamiraju Mađarsku po svijetu. Svi koji nisu iz EU-a, a takva je većina, moraju napustiti zemlju odmah nakon diplomiranja. To pravilo vrijedi i kod nas. Nedavno sam bio u Srbiji i tamo su mi se pohvalili da imaju 150 studijskih programa na stranom jeziku! U Hrvatskoj ih je možda desetak“, navodi dekan Varevac.

Stoga su na nedavnoj radionici u Agenciji za visoko obrazovanje dekani raspravljali o tim zakonskim ograničenjima prava stranih studenata i zalagali se za njihovu liberalizaciju, kako bismo ih lakše privukli na domaća visoka učilišta.

Medicina u utrci s vremenom

Medicinski fakultet namjeravao je studij na njemačkom jeziku pokrenuti već sljedeće akademske godine, no Ministarstvo još traži neke recenzije Agencije pa će to biti malo teže. Medicina je „regulirana profesija“ poput stomatologije, veterine, sestrinstva, arhitekture, farmacije… To su studiji koji se bave čovjekom i okolišem te su posebno regulirani standardima EU-a i recenzije se čekaju od tri do šest mjeseci.

Nemamo dovoljno liječnika, kvote su ograničene i za studij medicine na hrvatskom, ne mogu se osigurati ni dobre kliničke vježbe. Ostane li strani doktor medicine kod nas, to je dugoročno dobra priča jer oni prvo tu plaćaju školarinu, a onda nam ostankom dadu i dodatna vrijednost. U Zagrebu i u Splitu medicinu na engleskom već nekoliko godina studiraju i djeca naših iseljenika iz SAD-a i Kanade. Ti studiji moraju zadovoljiti minimalne kompetencije koje određuje sama struka. Nemate slobodu oblikovanja studijskog programa niti možete slušati predmete u manjem obujmu nego što je to propisano. Neki inženjerski ili studiji prirodnih znanosti to mogu s više slobode i kreativnosti. Zato je na FERIT-u to bilo lakše postići. Oni sjajno surađuju s privredom i iza tih programa stoje kompanije. Najteže je organizirati prvu generaciju, a ako se budu širile dobre vibracije to ide po lančanom principu“, tumači nam prorektor Sveučilišta, prof.dr.sc. Dražen Kozak.

Studijski program na PTF-u i FAZ-u tek se pripremaju i očekuje ih se tek 2020./21. akademske godine. Rektorat sve koordinira s Ministarstvom znanosti i Agencijom za visoko obrazovanje. I Kozak navodi poteškoće oko motiviranja stranih studenata zbog nedostatka državnih potpora i subvencioniranja smještaja i prehrane.

U nekim državama srednje Europe koje žele pojačati internacionalizaciju svojih studija, država subvencionira školarine i druge troškove putem europskih fondova. Upravo radimo na tome preko Svjetske banke i vladina projekta Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, ali dok se za to izborimo proći će vremena. Rektor je član jednog izvršnog tijela koje to pokušava riješiti. Svjesni smo strateškog interesa Hrvatske u internacionalizaciji studija, jer ćemo vrlo brzo preko tih ljudi jačati gospodarsku suradnju s njihovim zemljama ili ćemo ih zaposlili u Hrvatskoj što bi bilo najbolje“, zaključuje prorektor Kozak.





Tekst: Goran Flauder
Foto: Cacan/Foto-arhiv031

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: