Institucije rade svoj posao u interesu potrošača – kvaliteta hrane i njezina zdravstvena ispravnost su prije svega. Rekao je u Osijeku ministar poljoprivrede
Tihomir Jakovina otvarajući
1. hrvatsku konferenciju o procjeni rizika podrijetlom iz hrane.
"
GMO nije problematičan, mi smo se vrlo jasno odredili da želimo biti zemlja koja je slobodna od GMO-a, ne želimo imati u našem proizvodnom ciklusu proizvodnju takve hrane, imamo dovoljno komparativnih prednosti, dovoljno smo bogati što se tiče kvalitete poljoprivrednog tla, vode i nezagađenog zraka i takvi želimo ostati. Nećemo se i ne možemo pretvoriti u velike masovne proizvođače hrane, želimo raditi na kvaliteti, na izvrsnosti i to uz hrvatske farmere i hrvatske proizvođače hrane", istaknuo je ministar Jakovina.
"
Optužbe malih na račun velikih su neutemeljene", nastavio je: "
Plasiraju ih interesne skupine, političke ili poslovne te konzultanti koji nisu prošli na prvom setu natječaja. Oni su najglasniji u kritikama. Te iste kritičare ako dolaze iz političkog miljea pitao bih zašto im je iskorištenje poljoprivrednih fondova prije 2012. bilo 1,7 posto? Ono je sad na IPARD-u preko 70 posto, a samo na ovom 1. setu natječaja s kojim izlazimo do 15. listopada bit će iskorištena milijarda i dvjesto milijuna kuna! Tristotinjak najboljih projekata prošlo je na ovom natječaju i već krajem mjeseca raspisujemo idući natječaj po mjeri IV (investicijsko ulaganje, ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu). Uvijek prolaze najbolji projekti, bili oni mali, srednji ili veliki. Kad izađe lista onih koji su dobili projekte vidjet ćete tu i velik broj OPG-ova i obrta, čak zadruga, ali i trgovačkih društava. Prolaze najbolji - treba se pripremiti i odraditi", poručio je Jakovina.
"
U Hrvatskoj jedemo zdravo, kvaliteta i zdravstvena ispravnost hrane prije svega. Inspekcijske službe rade svoj posao i mi doista u ove četiri godine, ali i ranije nismo imali ozbiljnijeg ekscesa što se tiče zdravstvene ispravnosti i problema s kvalitetom hrane. U tom segmentu institucije moraju raditi svoj posao, ali i sve agencije i međuresorne suradnje Ministarstava poljoprivrede, zdravlja i svih ostalih. Hrvatski građani mogu biti spokojni jer jedu zdravstveno ispravnu i kvalitetnu hranu", uvjerava ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Zamjenik župana osječko-baranjskog
Željko Kraljičak istaknuo je da imamo
kvalitetne resurse, imamo mogućnosti proizvoditi konkurentnu, zdravu i kvalitetnu hranu, no svjedoci smo kako nam svakim danom uvoz hrane raste. "
Nešto treba mijenjati u hrvatskoj poljoprivredi, moramo vratiti proizvodnju hrane u naša sela te vratiti dostojanstvo hrvatskom agraru. Tada ćemo i smanjiti rizike kada je u pitanju zdravstvena ispravnost hrane", smatra Kraljičak. "
Hrvatska mora početi stvarati vlastiti prehrambeni proizvod. Svjedoci smo da imamo monopolističke prehrambene industrije koje ne trebaju proizvode hrvatskoga sela. Moramo stvarati novi sustav koristeći sredstva, ali i praksu EU i poticati konkurentnost hrvatskog proizvoda. Samo tako možemo vratiti život u naša sela, a time i povećati proizvodnju hrane te smanjiti uvoz hrane, kao najveći problem koji danas ima hrvatsko gospodarstvo", rekao je na konferenciji u Osijeku. "
Slavonci jedu zdravo, no problem je što se često pitamo imaju li stanovnici velikih gradova mogućnost jesti zdravo ili smo izloženi manje zdravom europskom proizvodu s globalnog tržišta iz Argentine, Brazila ili nekih drugih dalekih zemalja. To nije politika koju treba zastupati hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede. Hrvatska mora donositi mjere, imati modele i politiku koja će poticati hrvatsku proizvodnju hrane. Izgubili smo trend prepoznavanja vlastitog tržišta i stvaranja preduvjeta za opstanak na hrvatskom tržištu kao proizvođač hrane. Jasno je stoga imati jasnu politiku prema poljoprivredi, poticati modele i programe koji će stvarati nove vrijednosti, novu proizvodnju hrane i činiti naše tržište samodostatnim kad je u pitanju proizvodnja hrane", stajalište je osječko-baranjskog dožupana Željka Kraljička.
Organizatori Prve hrvatske konferencije o procjeni rizika podrijetlom iz hrane su Hrvatska agencija za hranu (HAH), Europska agencija za hranu (EFSA) te Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Tekst: Mirta Milas/Radio Osijek