Sada već tradicionalna
četvrta sekcija Odsjeka za psihologiju održana je 19. veljače 2014. godine u
Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku. Ideju o sekciji dale su dr. sc.
Anđelka Metzing, viša predavačica i prof. dr. sc.
Marina Ajduković, a kako bi se tadašnji Studij, a današnji Odsjek za psihologiju uključio u promociju spoznaja važnih za mentore studentske prakse, ali i psihologe općenito.
Na prvoj sekciji održanoj 10. ožujka 2011. godine predavali su profesorica Ajduković i profesor Kolesarić. Prof. dr. sc.
Marina Ajduković je tada imala predavanje na temu "
Uloga mentora u razvoju profesionalnih kompetencija psihologa u zajednici", dok je prof. dr. sc. Vladimir Kolesarić predavao o Etičkim kompetencijama psihologa u zajednici. Sljedeće godine je u okviru sekcije promoviran Zbornik radova s III. znanstveno-stručnog skupa posvećenog pitanjima nasilja, te su predavali prof. dr. sc. Vladimira Kolesarića ("Introspekcija u radu psihologa") i dr. sc. Daniela Šincek (
"Važnost vršnjaka tijekom adolescencije - istraživačka i tretmanska perspektiva"). Treća sekcija je održana 28. veljače 2013. godine te su na njoj predale izv. prof. dr. sc. Gorka Vuletić ("Zdravlje i kvaliteta života stručnjaka pomažućih zanimanja) te doc. dr. sc. Daniela Šincek ("Djeca s poremećajima u ponašanju – kako s njima?).
Četvrta sekcija Odsjeka za psihologiju održana je u okviru
7. tjedna psihologije te su izlagale
Ana Jakopec i Marija Milić. Ana Jakopec je imala predavanje na temu "Efekti (ne)usklađenosti organizacijske pravednosti i pravednosti rukovoditelja", a Marija Milić je predavala na temu
"Razvoj autobiografskog pamćenja – što djeca misle da znaju o sebi?"
Kao ključne spoznaje prvog predavanja kolegica Jakopec izdvaja:
"Organizacije bi trebale težiti ne samo percepciji pravednosti u procesima upravljanja ljudskim resursima, već i povećanju sukladnosti organizacijskih sustava i postupaka rukovoditelja. Primjenjujući načela distributivne, proceduralne i organizacijske pravednosti, organizacije mogu prevenirati, ili barem ublažiti nepoželjne efekte percipirane nepravednosti."
Kolegica Milić ovako sažima zaključke svog predavanja:
"Autobiografsko pamćenje spoj je semantičkog i epizodičkog pamćenja te samosvijesti o doživljenim iskustvima u svrhu stvaranja naše životne priče koja nas definira kao pojedince. Naša prva sjećanja počinju u razdoblju između 2. i 4. godine. Postoji nekoliko objašnjenja zašto ona počinju baš tada a brojni autori smatraju kako su jezik i elaborativno pripovijedanje s djecom ključni su u stvaranju ovog oblika pamćenja kod djece."
Na veliko zadovoljstvo Odsjeka za psihologiju kao organizatora, sekcija je bila izuzetno posjećena, a zamjetno je da sudionici nisu bili samo studenti i kolege psiholozi, već i osobe koje ove teme profesionalno ili osobno zanimaju, iako nisu psihološke struke. Puna Svečana dvorana i zainteresirana publika koja postavlja relevantna pitanja motivacija su da se ova tradicija nastavi i ubuduće. Raduje nas i mogućnost da se kolegama mentorima studentske prakse kroz ova predavanja koja Hrvatska psihološka komora boduje sudionicima na određeni način zahvalimo za trud koji ulažu u edukaciju naših studenata.
Tekst i foto; doc. dr. sc. Daniela Šincek
Pročitajte i..
Društvo psihologa Osijek: 7. Tjedan psihologije [2014.]
Nebitno
