|
Redakcija 031
Ukupno postova: 65895 Spol:  Nebitno 
|
 Povodom poskupljenja koje se izravno odrazilo na studentski standard, oglasili su se studenti, a nakon njih morao je reagirati i Studentski zbor koji je studente pozvao da se izjasne i preko upitnika.
Oglasila se i Inicijativa studenata Filozofskog fakulteta Osijek zajedno s pozivom studentima na radni sastanak sa svrhom usuglašavanja daljnjih akcija, a koji će se održati u utorak, 8. listopada 2013. godine, u 16 sati u Osijeku. Njihovu izjavu prenosimo u cijelosti:
"Ljeto koje je za nama donijelo je dva nova udara na studentski standard, čime se nastavlja praksa oštećivanja studenata koja u Hrvatskoj traje od donošenja Zakona o visokim učilištima 1993. godine. Radi se, dakako, o smanjivanju subvencija na prehranu i ukidanju financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja studentima starijima od 26 godina. Iako su ta dva poteza Vlade dobila određenu medijsku pozornost, ukazujemo na činjenicu da je medijski diskurs banalizirao problem. Naime, vidljivi udari na studentski standard samo su površina problema čije je pravo lice pokušaj smanjivanja deficita državnog proračuna mjerama štednje koje se lome preko leđa studenata.
Resorno ministarstvo, ono znanosti, obrazovanja i sporta, još je jednom u postupanju prema studentima pokazalo krajnji cinizam. To se moglo vidjeti iz izjava dužnosnika ministarstva da su promjene u režimu subvencija vođene pedagoškim razlozima: htjenjem da se studente navikava na zdravu prehranu. Istovremeno, ni riječi o tome da će smanjivanje subvencija praćeno povećanjem osnovne cijene povećati priljev financijskih sredstava u proračune studentskih centara, kako iz džepova studenata tako i iz državnog proračuna. Ako smo još i svjesni da su računi studentskih centara "u crvenom" zahvaljujući neodgovornom vođenju od strane politički podobnih čelnika, onda je jasno da promjena režima subvencioniranja nema drugu svrhu osim prikrivene sanacije štete koju su studentskim centrima nanijele prethodne uprave. Dakle, očekuje se od studenata i poreznih obveznika da plaćaju greške politički podobnih uprava, a pritom Vlada ne poziva na odgovornost uprave studentskih centara. Da stvar bude gora, krivnja se u očima javnosti svaljuje na studente, budući da se svaki naš protest protiv takvih postupaka prikazuje kao negodovanje razmaženih, privilegiranih parazita.
Drugi primjer cinizma izjava je ministra Jovanovića da ukidanjem zdravstvenog osiguranja studentima starijima od 26 godina želi studente potaknuti na brže završavanje studija jer se, kako kaže ministar, "kod nas predugo studira". Jasno je da pozadina tog poteza nije nikakva stimulacija studenata, jer niti je u Hrvatskoj propisana dob upisa na studij, niti je »vječno studiranje« od uvođenja bolonje moguće. Ovaj potez Vlade izravno diskriminira studente koji studij nisu upisali odmah nakon srednje škole, dakle siromašne studente ili nadarene studente koji su upisali drugi studij, te studente koji su zbog bolesti morali staviti studij u mirovanje pa ga ne stignu završiti u roku koji si je zacrtao ministar. Razlog je tome cilj koji je postavljen prije desetak godina, naime povećanje udjela visokoobrazovanih u ukupnom broju stanovnika. Dakle, ne obazirući se na specifičnosti životnih okolnosti studenata Vlada provodi "reformu" kako bi se na kraju mandata mogla hvaliti povećanjem broja visokoobrazovanih stanovnika. Krajnje posljedice te reforme su višestruke: sadašnji će studenti platiti poboljšanje statistika, a nadolazeće generacije siromašnih, bolesnih i nadarenih moći će se školovati samo ako uspiju namaknuti dovoljne iznose novca.
Jasno je, dakle, da besplatno obrazovanje u viziji ministra Jovanovića znači da student umjesto 5.500 kuna školarine plaća 4.900 kuna premije za obvezno zdravstveno osiguranje i sve malverzacije u sustavu s kojima se Vlada nema volju boriti.
S obzirom na navedeno, ovom prilikom pozivamo studente Filozofskog fakulteta, ali i druge zainteresirane, na radni sastanak sa ciljem planiranja daljnjih akcija. Sastanak će se održati u utorak, 8. listopada, u 16 sati. Okupljanje sudionika je ispred zgrade Filozofskog fakulteta Osijek, Lorenza Jägera 9."
Zanimljiv studentski komentar vrijedan pažnje također kruži društvenim mrežama:
"Neka jedu kolače" dio je citata koji je očito još uvijek aktualan, 200 godina poslije i stotine kilometara istočnije. Tih 200 godina razlike povezuje jednaka doza nerazumijevanja vladajućih koja proizlazi iz lažnog osjećaja superiornosti nad masom. Masom se može lagano upravljati zbog njene razjedinjenosti, zbog egocentričnosti i želje za proganjanjem samo vlastitih, inferironih ciljeva.
Koliko god ta masa bila letargična, ne smijete je pritisnuti, zadirati u njena egzistencijalna sredstva (sloboda, pravo glasa, sredstva za život), riskirati da je ujedinite u obrani rijetkosti koje još uvijek posjeduje. Takva probuđena zvijer skidala je vlade, političke poretke i glave. Najveću revoluciju u povijesti potaknula je glad. Bez brige, studenti neće skidati vladu niti glave, ali će braniti svoja prava na svaki dopušten način.
Dio javnosti je zbunjen studentskim revoltom zbog poskupljenja od famozne dvije kune te često ne biraju riječi kako bi pokazali da smo lijeni, dobro uhranjeni dio društva koji je izgubio doticaj sa društvom. Kažete li radniku koji zarađuje 3 tisuće i jedva spaja kraj s krajem da studenti dižu bunu zbog dvije kune, gore navedena reakcija nije začuđujuća. No kao i uvijek, istina je daleko od onoga što se prikazuje u dvominutom prilogu hrvatskih televizijskih emisija. Pa odgonetnimo što se skriva iza parole „više kuna, bolja hrana“. U 20 godina cijena hrane se nije mijenjala, no nije se mijenjala ni njena kvaliteta. Koliko god taj pire bio loš, riža nerijetko tvrda i loše kuhana, salata prenauljena,to je bila prilika da za malu cijenu barem jedan obrok bude kuhan. Uostalom cijena je bila dovoljno povoljna da ste mogli kombinirati menije i jesti ono što želite. Onda je netko odlučio da je studentska populacija predebela, to mišljenje usuglasio sa studentskim predstavnicima iako studentski populus koji ih je birao nije nitko ništa pitao, ni jedna anketa nije provedena na uštrb većine korisnika koji i koriste tu menzu. Netko je odlučio da su sokić i čokoladno mlijeko loši po tjelesnu težinu pa ih poskupio za gotovo 100% uključujući onaj kolač kojim bi se zasladili na kraju obroka. Možda bi mi ta parola bila shvatljivija da se doista uvela zdrava prehrana, da se i dalje ne poslužuje pržena svinjetina sa polukuhanim povrćem, da je poskupljenje obroka za 50 do 100 posto odmah bilo popraćeno kvalitetnijom prehranom. Tako će studenti dostupnost voća u menzama plaćati dvostruko većom cijenom ili nas čeka revolucija zdrave i organske hrane? Nekako sumnjam.
Možda bi podržao prijedlog Ministarstva da me se ne optužuje kao studenta da švercam čokoladice iako ih možete uzeti samo nekoliko komada, da se ne govori da se trpamo slasticama kojih u velikom broju menzi nema i koje iznose 5 posto vrijednosti obroka. Možda bi ta pljuska studentskom standardu, standardu roditelja koji isti plaćaju, bila manja kada bi se iskreno reklo da studenti plaćaju dugove koje nisu skrivili. Gospodo, itekako imamo doticaj sa stvarnošću, itekako osjećamo kako se tanji lisnica naših roditelja dok društvo gazi u sve veću ekonomsku krizu. U 20 godina nije rasla cijena hrane, ali je itekako rasla cijena najma i ostalih troškova života. Živim li ja uistinu u zabludi te većina mojih kolega redovito mijenja mobitele, provodi vikende u skupim izlascima iako javna istraživanja pokazuju da si samo 9% ljudi mogu priuštiti mjesečne izlaske u kino.
Dok se u mene upire da nosim markiranu odjeću nitko nije primjetio da su te famozne tenisice već 2 godine stare. Jesmo li mi krivi što smo za razliku od države bili u stanju nešto uštediti, priuštiti si izlazak i novi komad odjeće. No ovim poskupljenjem tog prostora za štednju je sve manje, jer na hranu odvajam do 300 kuna više, a novca je sve manje.
Ja ne želim rušiti vlast, ja ne želim nositi parole i trošiti vrijeme za učenje, priliku da postanem akademski građanin ove zemlje, da moja država ima koristi od mene. Ja ne prosvjedujem iz dosade, iz obijesti već zato što nemam izbora, zato što se ne želim povoljnije hraniti u obližnjim pekarama na uštrb kvalitete prehrane. Studenti su obrazovani dio društva, dio društva spreman na komprimis, no istovremeno samosvjestan i željan da čuva svoja prava.
Ne tjerajte ovu masu na ulice, jer ova masa zna što će na ulicama tražiti i neće se maknuti dok to ne dobije (na svakako demokratski način)."
Pročitajte i...
Studentski meni poskupljuje za 50 posto!
Primjedbe na novi pravilnik o studentskoj prehrani zaprimaju se do 15. rujna
Poskupljenja u studentskim menzama
Prva studentska roštiljada 2013.
[FOTO] MZOS udarilo po džepu i želudcu - na pomolu novi studentski prosvjedi?
Vox populi: "Peticija za vraćanje starih cijena u menzama" - plan studentskih prosvjeda
STUC Osijek: cjenik i ponuda hrane
[UPITNIK] Studentski zbor u Osijeku nezadovljan Pravilnikom poziva na dijalog i promjene
 |
Zadnja promjena: Redakcija 031; 08.10.2013. 2:41; ukupno mijenjano 2 put/a. |
|
|
Muško
