Na birou 760 ekonomista, umjesto 1.500, upis za samo 400 studenata

Suočen s prevelikim brojem nezaposlenih ekonomista na tržištu rada te činjenicom kako imaju previše studenata u odnosu na broj stalno zaposlenog nastavničkog kadra, osječki Ekonomski fakultet odlučio se za drastičnu mjeru!

U samo četiri godine upisne kvote smanjit će gotovo četiri puta, s nekadašnjih gotovo 1.500 studenata koji su mogli upisati 1. godinu studija, na samo 400.

- Mi smo proces smanjivanja broja studenata započeli još ujesen 2008., kada smo prvi put 'srezali' upisnu kvotu. S tadašnjih oko 1.500, broj novoupisanih studenata prošle jeseni smanjio se na 900. Nastavljamo s tim, a u tu svrhu donijeli smo poseban akcijski plan za iduće tri godine - kaže dekan Ekonomije Željko Turkalj.

Lani je počela šira akcija racionalizacije studentskih programa diljem Hrvatske. Akreditacijski savjet Ministarstva znanosti prvo je proveo nadzor na ekonomskim fakultetima, koji upisuju najviše studenata, te svima poručio isto: hitno smanjite broj studenata!

- Stoga je naše fakultetsko vijeće donijelo tzv. akcijski plan, odnosno radikalne mjere kojima ćemo u iduće tri godine broj studenata smanjiti na razumnu razinu, a istodobno povećati broj nastavnika u stalnom radnom odnosu. Na određeno vrijeme reducirat ćemo neke studijske programe, prije svega stručne studije. Potpuno ukidamo dislocirani stručni studij u Varaždinu, a u iduće najmanje tri godine nećemo upisivati nove kandidate ni na stručnim studijima u Osijeku. Kada tome dodamo brojne studente koji će u međuvremenu završiti fakultet, ujesen 2015./2016., računamo, doći ćemo na prihvatljiv omjer studenata i nastavnika od 1:35 - najavljuje Turkalj.

Brojni stručnjaci pozdravljaju taj potez Ekonomije, a među njima je i Anto Barukčić, pročelnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Osijek.

- Sada na osječkom Zavodu imamo registriranih 760 nezaposlenih osoba ekonomskog smjera, s visokom i višom stručnom spremom. To je negativan rekord. Ove mjere znatno će smanjiti pritisak na naš zavod, a jača konkurencija pri upisu i studiranju iznjedrit će i kvalitetnije ekonomiste - smatra Barukčić.

Dekan Željko Turkalj: Prihodi manji za 40 posto

Dekan Turkalj upozorava kako se fakultet, unatoč svojim dobrim namjerama, zbog ovih poteza već suočio s konkretnom negativnom posljedicom: financijskim manjkom, koji će se još povećati.

- Naravno da ni izbliza nije jednako upisivati 1.500 i 400 studenata u prvu godinu studija. Do ove godine prihodi od studentskih školarina već su nam se smanjili za 20 posto, a u roku od tri godine to će se, računamo, povećati na 40 posto. Naravno da je to veliki financijski udarac za nas, ali još ne razmišljamo o povećanju broja izvanrednih studenata ili iznosa školarina, koje su sada 5.500 kuna za jednu studentsku godinu. Ubuduće, vidjet ćemo kako će se stvari razvijati i koliko ćemo novca imati - kaže Turkalj.

Pročelnik Anto Barukčić: Kvote treba smanjiti i Pravo

Pročelnik Anto Barukčić naglašava kako je osječka Područna služba za zapošljavanje dala preporuku da broj studenata smanji i osječki Pravni fakultet.

- Stanje nije tako loše, ali na Zavodu ipak imamo registrirano gotovo 300 nezaposlenih pravnika s visokom ili višom stručnom spremom - upozorava on.

Dekan osječkog Prava, Igor Bojanić, ističe kako su već poduzeli praktične mjere.

- U posljednje dvije godine upisne kvote smanjili smo za po 10 posto pa sada one iznose oko 300 redovitih i izvanrednih studenata na sveučilišnom integriranom i oko 150 mjesta na stručnom studiju. Mislim, ipak, da još nema potrebe za akcijskim planom sličnim onom na Ekonomiji, ali pratit ćemo stanje i odlučiti - dodaje dekan.

Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Ana Mišin/Foto-arhiv 031

Pročitajte i...
Rektorica Gordana Kralik najavila stroge mjere štednje na osječkom Sveučilištu

Sad je idealna prilika da veliki ekonomski stručnjak Turkalj sada osnuje neku menadžersku privatnu firmu koja bi ugovarala poslove za slavonske firme i da se makne sa fakulteta kako bi se mladi ekonomisti mogli zaposliti na Fakultetu na njegovo radno mjesto.

Vjerujem da bi takav iskusni stručnjak sa svojom privatnom firmom i vlastitim kapitalom podigao osječko gospodarstvo na noge i bio jedan od najvažnijih investitora u Slavoniji.
To ne mogu mladi ekonomisti napraviti jer nemaju kapital, to se od njega očekuje i to je njegova dužnost da se oduži Slavoniji koja ga je zadužila.

Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Željko Turkalj hvali se kako broj studenata smanjuje od 2008. godine odlukom samoga fakulteta, no pri tome zaboravlja napomenuti da je do tog smanjivanja došlo isključivo zbog pritiska javnosti uslijed povećanja viška diplomiranih ekonomista u Osječko-baranjskoj županiji. Također ističe da je aktualna odluka o smanjenju kvota za upise na broj od 400 studenata donijeta odlukom fakultetskog vijeća, ali opet prešućuje da je ta odluka donijeta pod pritiskom Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, te Agencije za znanost i visoko obrazovanje, čiju su sugestiju o zabrani upisa na taj fakultet do 2014. godine izgleda vrlo ozbiljno shvatili. Ovdje treba pohvaliti rad samoga Ministarstva, te se nadati kako će nastaviti s uvođenjem reda u dosadašnji nered hrvatskog obrazovnog i znanstvenog sustava.

Sasvim je sigurno da do ovakvih odluka ne bi došlo bez navedenih pritisaka, te bez novog modela financiranja visokog obrazovanja, gdje država preuzima trošak redovnih studenata upisanih na prvu godinu preddiplomskog studija. Da se nastavilo po starom modelu upisa na EFOS, gdje se upisuje onaj tko to želi (naravno uz samostalno plaćanje školarine od 5500 kn), sasvim je sigurno da do ovakvog smanjenja kvota ne bi došlo, jer bi time uvaženi profesori članovi fakultetskog vijeća doslovno otimali novac sebi iz džepova, što im vjerojatno nije cilj.
Nadalje, dekan Turkalj upozorava na probleme smanjenja financijskih sredstava. Kao vrstan ekonomist, on bi trebao znati da je fakultet zapravo neosnovano primao novce od viška studenata koji su se tamo upisali bez ikakvih kriterija. Postavlja se pitanje zar su stvarno članovi fakultetskog vijeća mislili da će se takvo stanje moći dugoročno održati. Kao što se može vidjeti, za takav zaključak ne treba biti doktor ekonomskih znanosti, već je dovoljno malo zdravog razuma.

U svemu tome postavlja se pitanje zašto studenti EFOS-a šute o lošoj kvaliteti studiranja na svom fakultetu, koji ih već duže vrijeme gura jedino na Zavod za zapošljavanje, a trebao bi im pružiti znanja i vještine koje mogu prodati na tržištu rada. Čini se da ni Senat Sveučilišta nije briga u vezi ovog problema, te se pokazuje kako među sveučilišnom elitom (čast iznimkama!) ima vrlo malo socijalne osjetljivosti te brige za društvene probleme, a njihov cilj bi trebao biti pomaganje u rješavanju tih problema.

Najveća smijurija na ekonomskom fakultetu su njihovi doktorski i specijalističi studiji. Plate se novci i dobiju papiri (ponegdje je u školarinu ukalkulirana i ekskurzija).
Te njihove doktorske i specijalističke studije trebalo bi pod hitno zabraniti.