Ja sam protiv pristupanja RH ACTA-i, no ovo je većim dijelom loš članak. Uz brkanje pojmova ("besplatno preuzimanje" - što točno ovo označava?) iznosi neke neistine (da ne budem grub i kažem laži) o funkcioniranju Interneta i zapravo je kontraproduktivan cijelom naporu lobiranja unutar RH protiv potpisivanja.
Da obrazložim:
Redakcija 031 je napisao/la: ›
Mnogi ljudi koji se bave fotografijom ili programiranjem, da nije (bilo) piratstva, danas sigurno ne bi znali sve ono što su naučili uz pomoć Photoshopa ili Delphija, i bilo kojeg drugog programa kojeg su besplatno preuzeli s Interneta, a koji se inače plaća.
|
Nije potrebno učiti uz pomoć Photoshopa ili Delphija (otkud baš on?
), postoje besplatne ili jeftinije alternative i oduvijek su postojale, neke od kojih su danas: GIMP (GNU), Paint Shop Pro (za 60 $ - odličan), Paint.NET (besplatni, ali elementaran "iz kutije", no dobri plug-inovi) za obradu fotografi, razni IDE-ovi za Java programiranje, cijeli MS Visual Studio Express (C++, C#, VB, koji je jedino ograničen po pitanju resursa koje možemo dodijeliti aplikacijama, a koji nisu mali) sa vlastitom, blesplatnom (također uz hardverska ograničenja) bazom podataka. Kome se ne sviđa SQL Server, može birati Oracle ili, potpuno besplatne bez ograničenja, MySQL, PostgreSQL i ine.
A o "besplatnom preuzimanju" ovdje nema riječi, tu vrijedi ona "there's no such thing as a free lunch" uzrečica. Razumijem da je nekim korisnicima ovo možda besplatno, no drugima (onima koji plaćaju račune vaše veze, onima koji održavaju veze, onima koji hostaju, hosting kompaniji...) sve to nešto košta (Mega je zapravo pao jer je zagrabio previše "vrhnja" u ovoj igri).
Redakcija 031 je napisao/la: ›
Internet je slobodan medij, a kao takav je osnovan na otvorenom softwareu.
|
Ovo da je Internet "osnovan na otvorenom softwareu" jednostavno nije istina. Dalo bi se čak argumentirati o "otvorenom softveru" (iako su u rano vrijeme Interneta sve tjerale inačice UNIX-a zatvorenog koda) na razini aplikacijskog sloja, no kad dođemo do mrežnoga - o otvorenom kodu ima slabo govora; ovdje vladaju Cisco, Huawei (ok, ovi malo kradu od drugih
), Nortel, Extreme... Na mrežnom sloju, samom temelju Interneta, kod skrivaju ko zmija noge.
Redakcija 031 je napisao/la: ›
Ovime ne želim reći da je piratstvo ispravna stvar, ali kada se pogleda šira slika, može se doći do zaključka da bi Hrvatska, ali i bilo koja druga zemlja, imala daleko manje informatičkih stručnjaka da ti isti ljudi nisu učili baš na piratskim programima.
|
Mislim da ovdje malo širiš jednu užu sliku, onu bivših zemalja varšavskog bloka i bivše jugoslavije na onu zapada. Naime, ameri i nijemci kupuju softver. Ima i kod njih piratluka, ali uglavnom se kupuje. No na istoku dugo godina ponekad nije ni postojala mogućnost legalne kupovine softvera za kućnu upotrebu, što zbog paranoidnih izvoznih zakona SAD-a (ne biste vjerovali, ali pristupanjem NATO-u dobili smo pravo korištenja nekih naprednijih kriptografskih rješenja), a što zbog neinteresa ikoga u prodaju. Naravno da smo svi mi, "istočni europljani", kak' bi ameri rekli, označeni kao pirati još ranih devedesetih, tek ovih godina počeli shvaćati da je to, zapravo, krivično djelo.
Hrvatski PolarOffice propao je većim dijelom zbog piratstva, a manjim zbog neinterveniranja države i nekupovine tog office paketa (iako mislim da je država najmanje nevina ovdje). To je činjenica.
Redakcija 031 je napisao/la: ›
Cijene su previsoke za naše prilike i samo oni boljeg imovinskog statusa mogli bi si priuštiti originalni software i steći nova znanja.
|
Softverske kompanije nisu dobrotvorne ustanove, a poslovnom subjektu daje se pravo definiranja cijene, uostalom, kako rekoh gore, uvijek postoje alternative. Nije nužno znati napamet raditi u jednom sučelju da ne znate raditi u drugom; cilj učenja rada u programima i programskih jezicima je razina spoznaje mehanizama i pojmova; dobar operater na računalu znati će raditi u bilo kojem office paketu jer su i pojmovi i radnje identične, iako su sučelja ponekad jako različita, a dobar će programer relativno lagano savladati drugi programski jezik.
Nažalost, kod nas se vrlo rano pristupa metodi podučavanja informatike nekakvim automatizmom; rijetko se viđaju primjeri profesora koji su odlučili skrenuti sa naputka ministarstva i pokazivati primjerima kako se svugdje radi o istom procesu ili radnji, samo se negdje drugačije zove.
Redakcija 031 je napisao/la: ›
Ono što je još zanimljivo jest činjenica da su gotovo sve članice Europske Unije podržale ACTA-u. Postavlja se pitanje - krije li se u pozadini još jedan od preduvjeta za ulazak Hrvatske u EU, na štetu građana i njihovih sloboda? Prosudite sami.
|
Nisu potpisale "gotovo sve" članice i opozicija je sve veća, uz cijeli PES (http://www.pes.org/) preko ljudi koji daju ostavke (http://www.guardian.co.uk/technology/2012/feb/01/acta-goes-too-far-kader-arif) i sve veći broj ljudi protiv. Zahvaljujući zdravom aktivizmu.
Prema tome, molim autore članaka da se suzdrže od paničnih "dolaze Illuminati, dolazi NWO" izjava, malo prouče materiju iza ovoga i objasne ljudima kako bi njihova privatnost ili zdravlje (po pitanju generičkih lijekova) moglo biti ugroženo. Uostalom, kod nas penetracija interneta, kao i gotovo svugdje, zapravo najviše veze ima sa koitalnom penetracijom, a katolička smo zemlja...