Inovacija Osječanina Davora Kezića za zaboravljive vozače

neću više o ovoj temi. morbidna je postala...

fatcat je napisao/la: › To je samo jedan primjer. Nekada recimo sudar velike jacine sa strane auta zgnjeci sjedala skupa. Mehanizam za otvaranje je ispravan ali nije dostupan.

Sjedalo je u autu čvrsto vezano za podvozje. Ako se sjedala približe jedno drugomu, to znači da te je bočno pogodila Avala, Mimara, Kvarner ili Simplon ekspres.

Ako se nisi dezintegrirao, odvežu te vatrogasci.

8 je napisao/la: › Ako se nisi dezintegrirao, odvežu te vatrogasci.

Ako si se dezintegrirao, vatrogasci ti pometu ostatke u kanticu. Good news... imao si besplatnu kremaciju.

fatcat je napisao/la (Pogledaj post): › To je samo jedan primjer. Nekada recimo sudar velike jacine sa strane auta zgnjeci sjedala skupa. Mehanizam za otvaranje je ispravan ali nije dostupan.

Nakon ovoga sam isao pogledati taj mehanizam.
Ne nalazi se fiksiran izmedju sjedala nego je 10 cm izdignut, tako da bi ostao slobodan i u slucaju da se sjedala spoje. Nadalje, ne oslobadja se pritiskom sa strane gdje moze biti blokiran necim, nego tocno od gore. S iste strane s koje pojas ulazi u mehanizam, tu je i release button.

steam je napisao/la: › Nakon ovoga sam isao pogledati taj mehanizam. Ne nalazi se fiksiran izmedju sjedala nego je 10 cm izdignut, tako da bi ostao slobodan i u slucaju da se sjedala spoje. Nadalje, ne oslobadja se pritiskom sa strane gdje moze biti blokiran necim, nego tocno od gore. S iste strane s koje pojas ulazi u mehanizam, tu je i release button.

To je tocno. Danasnji automobili su mnogo sigurniji, sad kada bi svi vozili nova auta... Isto tako nakon diskusije sam pitao covjeka koji vozi hitnu pomoc za njegovo misljenje.

Interesantno... najvise ozljeda koje su se mogle sprijeciti su ucinjene raznim sitnim stvarima koje leze po autu. U slucaju sudara te sitnice postaju projektili. Neke stvari ljudi vecinom naguraju izmedu sjedala (po njegovom misljenju). Obicno torbe, kisobrani, boce pica i takve stvari. U tom slucaju mehanizam je ispravan ali nije dostupan.

1) sto se tice izuma, to prolazi samo kod starijih auta. novi imaju automstsko paljenje i gasenje svjetala i onaj grozni zvuk ako se ne zavezezs.
2) sto se tice vezanja, dobro je se vezatri pri manjim brzinama (gradska voznja). pri vecim brzinama (kao sto je npr. voznja na autocesti) jednaka ti je stvar. zsto naprimjer nisu pokazali sto se dogodi kada se ti sa 150km/h zabijes u drvo a doceka te pojas. ljudi su umirali od unutarnjeg krvarenja i povrede unutarnjih organa. slezena prsne ko balon. i to nije hipoteza. isto tako znam za slucaj kada su dvije djevojke koje su sjedila naprijed i bile vezane poginule u cepinu, dok su baka i (mislim) teta jedne od njih ispale iz auta za vrijeme nesrece i prezivjele. a takvih prica ima jos sa osjecke obilaznice.

super_leptir je napisao/la: › 2) sto se tice vezanja, dobro je se vezatri pri manjim brzinama (gradska voznja). pri vecim brzinama (kao sto je npr. voznja na autocesti) jednaka ti je stvar. zsto naprimjer nisu pokazali sto se dogodi kada se ti sa 150km/h zabijes u drvo a doceka te pojas. ljudi su umirali od unutarnjeg krvarenja i povrede unutarnjih organa. slezena prsne ko balon. i to nije hipoteza. isto tako znam za slucaj kada su dvije djevojke koje su sjedila naprijed i bile vezane poginule u cepinu, dok su baka i (mislim) teta jedne od njih ispale iz auta za vrijeme nesrece i prezivjele. a takvih prica ima jos sa osjecke obilaznice.

Sigurnosni pojas nije čarobni štapić, i svaka nesreća i svaki sudar je priča za sebe. Tu se samo radi o matematičkoj vjerojatnoći, odnosno, ako se sa 150 na sat zapucaš u drvo, a nisi vezan, vjerojatnoća da ćeš ostati živ je skoro ravna nuli, ako imaš pojas, taj broj je ipak malo veći, uz sav rizik povreda, vanjskih ili unutrašnjih. Sila kojom te "dočeka" pojas djeluje na 3 vrlo snažne točke ljudskog tijela (ramena i kukove), a kad si katapultiran bez pojasa, tijelo ti bez kontrole udara na sve strane i sila koja te može povrijediti je prvo jača, drugo djeluje na više slabih točaka ljudskog tijela.

dečki,

gdje se smije voziti 150 km na sat?

da, u slučaju da naiđete na unesrećene, sjeća li se itko što smo učili na prvoj pomoći prije polaganja vozačkog. od mene bi bilo niš' koristi, izuzev da uzmem mobitel i pozovem pomoć.

Ne smije se nigdje, o tome se i radi. ....brzina od 108 km/h je najveća brzina pri kojoj vozač amater u serijski proizvedenom (i tehnički potpuno ispravnom)automobilu ima potpunu kontrolu nad vozilom. Preko toga,Što brže ideš, taj se postotak progresivno smanjuje i prerasta u lutriju...

znam da se ne smije.......
hoću reći, tko vozi 150 km na sat automatski stavlja glavu u torbu, pa bio vezan ili ne vezan, što mu se desi......sam je izabrao.

ma i to je tako diskutabilno. nisu svi auti konstrukcijski isti, niti su gradjeni za iste brzine. ima (serijskih) auta koji su potpuno upravljivi i pri puno vecim brzinama. naravno malo nas ima love za takve
da, to sam se bas i ja pitao nedavno. pa tu prvu pomoc se ja vise ne sjecam ni priblizno! znam da ima neke poze, ali kada ide koja... nemam pojma. znao bi jedino zamotat covjeka sa zavojem mozda bi trebalo uvesti da se svakih, recimo, 5 godina ide ponovo na polaganje toga. ono... za besplatno, ali radi sigurnosti na cestama. u americi je to pod opca kultura da to ljudi znaju, a kod nas to znaju samo volonteri i medicinsko osoblje. nazalost.

super_leptir je napisao/la: › ma i to je tako diskutabilno. nisu svi auti konstrukcijski isti, niti su gradjeni za iste brzine. ima (serijskih) auta koji su potpuno upravljivi i pri puno vecim brzinama. .

Nisi u pravu (vjeruj mi, to mi je struka), nije to diskutabilno, to je naučno dokazani fakat. Svi su automobili upravljivi pri velikim brzinama, ali preko 108 na sat manje od 100 % i što brže idu, to je postotak manji. To je jedan od razloga što običan Ford Fokus RS košta 30 tisuća eura, a Ford Fokus RS WRC oko 700 tisuća eura.

Serijski automobili koji bi bili tako upravljivi, kao što kažeš, se ne bi prodavali, jer bi bili previše niježni, preskupi za održavanje i preneudobni za svakodnevnu (amatersku) upotrebu na normalnim cestama.

super_leptir je napisao/la: › u americi je to pod opca kultura da to ljudi znaju,.

Joj, nije...naprotiv...

Welcome to Australia...

Znakovi sa jedne i druge strane ceste znace da nema ogranicenja brzine.

znači, u Australiji, klokani, čuvajte se.......