[29.11.2010. 02:25] I doista je najveći! Iako su te riječi toliko strane njegovom „fazonu“. I može Cetinski sto puta napuniti sve Arene i Halid porušiti sve granice, ali nitko ne može napuniti srce kao On. Gospodin čovjek! Jer tko bi rekao da se u tako malom i skromnom čovjeku, koji pred svoju publiku izlazi sa jaknom preko ramena kao da se spušta u svoj omiljeni kafić, krije toliko ljubavi?! Koju itekako zna podijeliti sa svima nama, svojim prijateljima...
Galerija 031:Đorđe Balašević: Kao rani mraz & koncert [Foto: Daniel Antunović [Osijek031], Kristijan Cimer [Pro-Art], Igor Bellian [Pro-Art], Ivica Glavaš [Pro-Art][27.-28. 11.2010. Dvorana Gradski vrt]
To što smo mi sretnici doživjeli u gotovo četiri sata druženja sa Đoletom su trenutci koji će zasigurno zaslužiti posebno mjesto u našim životima i kojih ćemo se prisjećati još dugo, dugo... Panonski mornar je „rasturio“ Gradski vrt zajedno sa svojom mornaricom, servirajući nam svoj repertoar sa samih početaka, pa sve do današnjih dana.
Ringišpil se u dvorani nije zaustavljao niti u jednom trenutku, Đole i publika su disali istim plućima. Da ga barem mogu čuti i razumjeti neki povampireni likovi na drugom kraju svijeta! Gdje se sprema novi rat. Al da se Đoleta sluša, ne bi se dogodile ni proklete devedesete, tužne i nesretne. Jer On i najmanje tragove mržnje u čovjeku ostavlja u retrovizoru i puni srca ultimativnim porukama ljubavi. Jer kako je i sam ovom prilikom rekao: „Granice su napravili ljudi, ali sva sreća da je pjesma nešto božansko, pa ne poznaje granice...“
I kako je došao, tako je i otišao, skromno i tiho, sa jaknom preko ramena i Osijekom u srcu. Ispratio ga je i autor ovog teksta, koji ga je dugo sasvim pogrešno smatrao ženskim pjevačem, sa velikim pljeskom i osmjehom za vječnost na licu. Oprostit ćete mi i Vi i On. Jer znate kako se kaže; Samo budale nikad ne mijenjaju mišljenje! Dovoljna mi je kazna što sam gotovo cijeli život živio bez Njega...
Vaš dojam o koncertu je... ?
Galerija 031:Đorđe Balašević: Kao rani mraz & koncert [Foto: Daniel Antunović [Osijek031], Kristijan Cimer [Pro-Art], Igor Bellian [Pro-Art], Ivica Glavaš [Pro-Art][27.-28. 11.2010. Dvorana Gradski vrt]
Piše: M.K.
Foto: Daniel Antunović
Zadnja promjena: Leon; 20.06.2012. 16:24; ukupno mijenjano 6 put/a.
Aha...skroman-sto posto.Zato i jest toliko karta koštala,normalno ipak je On Đorđe Balašević...
I što,sada ga se uzdiže kao samoga boga pa se On piše velikim slovom?
I kako je došao, tako je i otišao, skromno i tiho, sa jaknom preko ramena i Osijekom u srcu. Ispratio ga je i autor ovog teksta, koji ga je dugo sasvim pogrešno smatrao ženskim pjevačem, sa velikim pljeskom i osmjehom za vječnost na licu. Oprostit ćete mi i Vi i On. Jer znate kako se kaže; Samo budale nikad ne mijenjaju mišljenje! Dovoljna mi je kazna što sam gotovo cijeli život živio bez Njega...
Ja sam za razliku od autora znao sto me ceka, uz djoleta sam odrastao.
Osim djoleta koji me svaki puta odusevljava, ja sam primjetio jos jednu stvar, a to je ogromna kolicina pozitivne energije i ljubavi u dvorani koja me odusevila.
Djoletova publika je posebna publika ... od toliko mladih ... koji se nisu jos ni rodili kada smo mi pjevali vasu ladackog, zivot je more, lepu protinu kci ... na prve taktove tih pjesama dvorana se orila.
Ovo nije novinarstvo, ovo je ljuboguz, klanjanje i lizanje đonova. Mislim, svaka čast izvođaču, koncertu, i publici, ali dajte pročitajte taj tekst još jednom:
"Đole i publika su disali istim plućima. Da ga barem mogu čuti i razumjeti neki povampireni likovi na drugom kraju svijeta!"
"Dovoljna mi je kazna što sam gotovo cijeli život živio bez Njega.."
...autor je toliko euforično fasciniran da nisam siguran da nema oltar sv. Đoleta na uzglavlju...
toliko pozitivne energije na jednom mjestu i blizu četiri sata hitova koje 7 tisuća ljudi pjeva u glas i bis od gotovo sat i pol čine đoletov spektakl, ne neka scenografija, rasvjeta i kerefeke.
a bilo u prvotnom planu ili ne završiti koncert s "odlazi cirkus" (iako je to prije bilo uobičajeno, na nekim nedavnim koncertima nije), to se jednostavno moralo dogoditi, jer publika inače nikada ne bi prihvatila da je koncert uistinu završen!
jedina "mrlja" je izostanak uistinu velikog violinista ignaca šena.
đole, vidimo se opet, u nekom drugom gradu, ne nekoj drugoj predstavi, u nekom drugom cirkusu.
Ja sam ona neka 'prijelazna' generacija između onih o kojima ingo piše- niti najstariji fan, niti mladi koji se tek upoznaje s opusom, ali dovoljno 'načitan' u Balasevicevu citanku da bih mogao procijeniti. I upravo zato sam ostao nekak prazan jucer, bas zato sto sam znao sto mogu ocekivati- i radovao sam se upravo toj energiji, atmosferi i zivotnoj radosti, no smatram da je ona upravo nekak izostala sinoc. Pa i sam Djole kao da je to osjecao, bar u nekim (meni precestim) trenucima... Zato i one tirade o odlazenju, 'nagovaranju'...nije to bilo bez vraga...Nesto je falilo, ne kod njega, nego u zraku i medju ljudima, ovaj put.
Bio sam 2002. i ovo se ne moze usporediti... TO je bila energija...Ovo sinoc-za 3, puno toga isforsiranog, jer se 'zna kako je na balasevicu', pa ajmo vidjeti...
Po meni je prije, za vrijeme, a i po odlasku (bas sam promatrao ljude, jer mi nije bilo jasno) izostala ona vibra...
I...znala se (puno manja) dvorana i jace oriti na prve taktove 8a nekad nisu bili ni potrebni;-)).
Tak da...jest, malo preeuforicn tekst ovaj put.
Ovaj put nisam bila, ali sam bila na brojnim njegovim koncertima prije toga i znam kako to izgleda... Da, malo ljudi/događaja puni srce kao Đole. Nije bez mana, kao ni bilo tko drugi, i može se i njega kritizirati, ali na koncertu svaka negativnost pada u vodu... on je jednostavno On.
Koliko god naivno zvučalo, slažem se da bi na svijetu bilo puno manje ružnih stvari da više ljudi diše s takvom vibrom... on stvarno svojom energijom topi led.
skoro_skorojevic je napisao/la: ›
I upravo zato sam ostao nekak prazan jucer, bas zato sto sam znao sto mogu ocekivati- i radovao sam se upravo toj energiji, atmosferi i zivotnoj radosti, no smatram da je ona upravo nekak izostala sinoc. Pa i sam Djole kao da je to osjecao, bar u nekim (meni precestim) trenucima... Zato i one tirade o odlazenju, 'nagovaranju'...nije to bilo bez vraga...Nesto je falilo, ne kod njega, nego u zraku i medju ljudima, ovaj put.
Bio sam 2002. i ovo se ne moze usporediti... TO je bila energija...Ovo sinoc-za 3, puno toga isforsiranog, jer se 'zna kako je na balasevicu', pa ajmo vidjeti...
Po meni je prije, za vrijeme, a i po odlasku (bas sam promatrao ljude, jer mi nije bilo jasno) izostala ona vibra...
I...znala se (puno manja) dvorana i jace oriti na prve taktove 8a nekad nisu bili ni potrebni;-)).
Tak da...jest, malo preeuforicn tekst ovaj put.
slažem se da je možda falilo malo od uobičajene količine vibre, ali mislim da su to osjetili samo oni koji su bili na više njegovih koncerata, vjerujem da je ostalima i ovo bilo "previše".
d_grassa je napisao/la (Pogledaj post): ›
Aha...skroman-sto posto.Zato i jest toliko karta koštala,normalno ipak je On Đorđe Balašević...
I što,sada ga se uzdiže kao samoga boga pa se On piše velikim slovom?
Cijenu karte ne diktira izvođač nego organizator, Thorax iz Opatije, Đoletova cijena je fixna!
Potpisujem-upravo to, u usporedbi s nekim drugima...,
Ali zbog sve ove euforije prije i jagme za kartama, nekako mi se ucinilo da je bio velik udio onih koji su tamo bili 'reda radi', bar oko mene. To ti ubije elan. A Đole nikad u jacem glazbenom sastavu. Nekak mi šteta...
d_grassa je napisao/la (Pogledaj post): ›
Aha...skroman-sto posto.Zato i jest toliko karta koštala,normalno ipak je On Đorđe Balašević...
I što,sada ga se uzdiže kao samoga boga pa se On piše velikim slovom?
Pa gledaj, slažem se da je karta bila malo preskupa, no mislim da pretjeruješ sa cvojim cinizmom. Bio skroman ili ne, Đole može svake godine bar 2-3 puta napuniti dvoranu Gradski vrt. Ako je toliko pohlepan za lovom, zašto onada češće ne pravi turneju po Hrvatsko?. Zadnji puta je bio u Osijeku prije 8,5 godina!!
Što se tiče sinoćnjeg koncera, nije u redu da ga netko komentira tko uopće nije ni bio na njemu. Teško je naći neku zamjerku za više od 3,5 sata svirke, možda je jedino razglas mogao biti bolji, ali to je stara boljka ove dvorane.
Bio sam i na koncertu 2002, u onoj sauni Zrinjevca. Taj koncert je bio možda euforičniji, jer je bio prvi nakon rata, no i ovaj jučerašnji je bio prožet emocijama i pozitivnom energijom.
Đole, čekamo te opet.
skoro_skorojevic je napisao/la: ›
Potpisujem-upravo to, u usporedbi s nekim drugima...,
Ali zbog sve ove euforije prije i jagme za kartama, nekako mi se ucinilo da je bio velik udio onih koji su tamo bili 'reda radi', bar oko mene. To ti ubije elan. A Đole nikad u jacem glazbenom sastavu. Nekak mi šteta...
vjeruj mi (ako nisi i sam bio), u opatiji je bio puno veći broj tih koji su došli reda radi i da bi se imali čime pohvaliti na subotnjoj/nedjeljnoj špici, i stvarno je bilo iritantno što nemaju pojma gotovo niti jednu pjesmu, pa samo međusobno laprdaju o glupostima i ometaju ljude koji su došli uživati u koncertu.
ovdje je toga bilo u puno manjoj mjeri, ali se svakako ne može usporediti s koncertom iz 2002., jer tada njegov koncert nije bio "in" mjesto i stvar prestiža, nego prepušten pravim obožavateljima. drago mi je da sam bio tada tamo.
Muško
Žensko
Nebitno
