Ne platiti dospjelu financijsku obvezu, iako raspolažete novcem na računu tvrtke - postalo je posve uvriježeno u hrvatskim gospodarskim krugovima, pa tako ni
slavonski poduzetnici nisu u tome izuzetak. Riječ je, jasno, o nastavku negativnog trenda kretanja u području likvidnosti i solventnosti domaćeg realnog sektora gospodarstva.
- Ovaj je trend, čini se, prerastao u novi kodeks ponašanja, koji ipak treba što prije prekinuti, smatra
Zoran Kovačević, predsjednik
HGK, Županijske komore Osijek. Prema podacima koje je obradila njegova kuća (na bazi
FINA izvješća), posljednjeg dana prošle godine u
Osječko-baranjskoj županiji zabilježen je broj od
1.315 insolventnih pravnih osoba, gotovo za
400 više nego istoga dana
2008. Ili gotovo
dvostruko više nego
2004. godine kada je zabilježeno
789 tvrtki koje su imale poteškoća u podmirivanju svojih tekućih obveza. Ukupan iznos nepodmirenih prijavljenih obveza, na razini najveće slavonske županije opasno se približava vrijednosti od
1,5 milijarde kuna (1.483.203.000).
- Ipak ono što najviše zabrinjava je što se brojka zaposlenika koji rade kod insolventnih pravnih osoba s 2.695 od prošle godine sada i više nego udvostručila. Riječ je 5.877 radnika, upozorava Kovačević.
Kako izići iz toga kruga? Poznato je kako ga je
država generirala svojim neplaćanjem, oni koji posluju s državom o tome ne žele govoriti, kao niti oni
“mali” kojima duguju
“veliki”. Jer svi oni očekuju poboljšanje gospodarskih vremenskih prilika pa tako i (normalniji) nastavak poslovne suradnje.
Ali evo i primjera, za jedan od većih građevinskih objekata koji se podiže u središtu
Osijeku, izvođač radova pročelja vrijednoga
20-ak milijuna kuna, od investitora je dobio tek
milijun kuna, što znači da ga je doslovce kreditirao dobavljač materijala za izradu pročelja.
Ivan Komak, predsjednik Uprave
Osječke pivovare, ne skriva kako u ovom trenutku potražuju
15, od ukupno
23 milijuna kuna, što bi uvelike pomoglo u rješavanju razloga koji se doveli do štrajka u toj tvrtki.
Damir Kolarić iz osječke tvrtke
Ortostep veli kako na
jednu kunu njihova duga dolazi
tri kune potraživanja.
Na drugi primjer akutne rane trenutnog gospodarskog poslovanja neizravno upozorava
Tomislava Škaro, vlasnik tvrtke
Molton koja trgovačke lance opskrbljuje jastucima i posteljinom. Isključivo radi s lancima
inozemnih vlasnika.
- Razlog je jednostavan, stranci i dalje pedantno svoje obveze financijske prirode ispunjavaju točno u dan. Ne usudim se niti pomisliti što bi bilo da sam svoju robu plasirao u Pevec, kaže Škaro.
I Zoran Kovačević se slaže kako je upravo problem neplaćanja isporučene robe, posebice prehrambenih proizvoda, u sektoru trgovine također uzeo maha. Kaže da prema njegovim saznanjima već i u pojedinim
ugovorima između trgovačkih lanaca i isporučitelja robe, stoji jasna stavka kako će im isporučena roba biti plaćena za
šest,
devet pa čak i
12 mjeseci!
Trgovina, prerada, građevina...
U strukturi nepodmirenih obveza po djelatnostima u ukupnom hrvatskom gospodarstvu i dalje dominiraju četiri djelatnosti s udjelom od oko
83 posto. Udjel
trgovine je 35,5 posto,
prerađivačke industrije 22,6,
građevinarstva 13,8, a
poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga 11,3 posto.
Tekst: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr