Pampas zatrpan brdima građevinskog otpada

Buduća sportsko-rekreacijska zona na Pampasu, na kojoj bi 2021. godine trebao niknuti novi stadion i nogometni kamp NK Osijeka sa sedam dodatnih terena i velikim parkiralištem u vrijednosti, prema riječima predsjednika Uprave Kluba Ivana Meštrovića približno 35 milijuna eura, ima i svoju „crnu točku“. U produžetku zone, odmah iza obrambenog nasipa prema Dravi, protežu se brda krupnog napuštenog građevinskog otpada što ih je ondje odložila Vodogradnja Osijek d.d., odnedavno u stečaju, s kojom je vlasnički bio povezan odbjegli osječki tajkun, Drago Tadić.

Kako je otpad nepropisno deponiran na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih voda, a odgovorno dioničko društvo nije ga uspjelo propisno zbrinuti ni dok je redovito poslovalo pa neće niti sada kada ga vodi stečajni upravitelj, taj neugodan posao sada je obveza tog državnog poduzeća. Kako će ga i kada obaviti i prostor duž popularnog benta osloboditi golemih količina nezgrapnog i teškog otpada čiju količinu Željko Kovačević, direktor vodnoga gospodarstva za Dunav i donju Dravu u Hrvatskim vodama procjenjuje na više od tisuću prostornih metara, još nitko ne zna.




Nakon što su novi vlasnici 15 hektara, na kojima upravo uređuju podlogu za gradnju nogometne infrastrukture srušili obližnju šumu i oslobodili pogled prema lijevoj obali Drave, neočekivano su mu se ispriječili nagomilani betonski blokovi, podloge i cijevi, kamenje i stare opeke što ih je Vodogradnja prije nekoliko godina odlagala uz nasip na Pampasu dok je popravljala i mijenjala oštećene dijelove obaloutvrde nizvodno od Pampasa. Danas je taj prostor obrastao zelenilom, među kojim već ima i mladih stabala, a građani ga povremeno koriste i za nedopušteno odlaganje svoga građevinskog i komunalnog otpada.



„Vodogradnji smo 2015. godine to zemljište dali u zakup za odlaganje pijeska i šljunka izvađenog iz Drave, ali su oni ondje istovarili krupni građevinski otpad sa svojih gradilišta“, pojašnjava nam Kovačević kako je došlo do problematične situacije:
„Kada smo vidjeli što su tamo napravili, zatražili smo uklanjanje toga materijala i saniranje odlagališta. Oni su to osporavali i ispočetka tvrdili da to vodno dobro koriste u skladu s ugovorom, ali smo prošle godine ipak dogovorili da sve to uklone. Potom su nas izvijestili kako baš traže lokaciju na koju bi izmjestili taj građevinski otpad, a navodno su i od Grada zatražili i dozvolu za korištenje gradskih prometnica kojima bi prevozili taj materijal na novo odlagalište“, ponadali su se u Hrvatskim vodama kako će odgovorni žurno riješiti problem.




To je očito bilo samo odugovlačenje kako bi odgodili obvezu saniranja odlagališta do nekih boljih vremena u kojima se ne bi borili s nelikvidnošću, ali u međuvremenu su otišli u stečaj pa su Hrvatske vode sada i zbog toga slučaja jedni od vjerovnika u stečajnom postupku. Sa stečajnim upraviteljem Vodogradnje upravo pregovaraju kako bi zatvoriti dva gradilišta i otvoriti dva nova, a saniranje toga otpada jedno je od njih.



„Procijenili smo da, s obzirom na količinu i vrstu otpada, troškove sanacije toga gradilišta upišemo u stečajnu masu. Vrijednost intervencije stvar je pregovora i ovoga trenutka ne mogu licitirati s iznosom. Stečajni upravitelj prihvatio je našu tražbinu i slijedi precizno utvrđivanje njezine vrijednosti.“



Taj bi se krupni građevinski otpad mogao i samljeti na licu mjesta, a posao je spreman obaviti i osječki Unikom. Za zbrinjavanje takvog građevinskog otpada oni povremeno unajmljuju stroj za mljevenje betona, a prah dobiven mljevenjem građevinskog otpada potom prodaju na tržištu. Takvim materijalom dobiven mljevenjem nekadašnjih zgrada iz kompleksa Bijele vojarne, posuta je podloga za gradnju parkirališnih mjesta i lokalnih cesta u današnjem studentskom Kampusu na istoj lokaciji.



„Više je takvih strojeva u gradu pa kada se prikupi barem 300 prostornih metara takvog otpada, Unikom unajmljuje stroj, dovozi ga na teren i melje otpad. Cijena njegova najma je 40-ak kuna za prostorni metar materijala. Prethodno se roba mora pripremiti, odvojiti i sortirati po vrsti i mi s takvim poslom imamo dovoljno iskustva da bismo to odlagalište riješili za relativno kratko vrijeme“, rekao nam je Stevo Anetić, pomoćnik direktora Unikoma za gospodarenje otpadom.











Tekst i foto: Goran Flauder