Osijek – najuspješnija urbana aglomeracija u Hrvatskoj

Grad Osijek je najuspješniji u korištenju EU sredstava za održivi urbani razvoj, grad koji trenutno provodi projekte, koji uz EU sufinanciranje teže 506 milijuna kuna.

U Zagrebu je koncem veljače održan okrugli stol Učinci EU urbane politike na razvoj naših gradova - izazovi u provedbi ITU mehanizama kojeg su organizirali poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studiji Upravljanje gradom i Priprema i provedba EU projekata zagrebačkoga sveučilišta u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Gradom Zagrebom.

Od svih sedam spomenutih urbanih aglomeracija u Hrvatskoj, Urbana aglomeracija Osijek trenutno je najuspješnija; i u objavi poziva (55,35%) i po ugovorenim sredstvima (24,57%) u odnosu na ukupnu financijsku alokaciju po pojedinoj urbanoj aglomeraciji - izvijestila je u svojoj prezentaciji Kristina Bilić, pomoćnica ministrice pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Svrha Okrugloga stola bila je potaknuti raspravu o politici urbanoga razvoja hrvatskih gradova te razmotriti izazove pripreme i provedbe projekata u ITU gradovima (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Slavonski Brod, Pula). Vodeći se načelom najvećega doprinosa integriranom i održivom razvoju urbanoga područja, svaki ITU grad predstavio je po jedan projekt. Uime Urbane aglomeracije Osijek, pročelnica Upravnoga odjela za programe Europske unije Kornelija Mlinarević - izložila je strateški projekt osječkoga IT parka, od kojeg se dugoročno očekuju najveći razvojni učinci.




Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) predstavljaju mehanizam koji se u Europskoj uniji koristi u razdoblju od 2014.-2020. godine, a koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskoga razvoja.

Teritorijalni pristup razvoju koji uvažava razlike između urbanih i ruralnih sredina te ITU mehanizam kao jedan od njegovih instrumenata - predstavlja zasad najučinkovitiji odgovor na različite gospodarske, socijalne i okolišne izazove, kao što su, primjerice, strukturne promjene povezane s globalizacijom: rastuća nejednakost u raspodjeli bogatstva, klimatske promjene i zagađenje okoliša, gubitak bioraznolikosti te sve veća osjetljivost prirodne i kulturne baštine. Europski se gradovi suočavaju i s problemima političke nesigurnosti te velikih migracija, a ITU mehanizam nastoji riješiti ovakve razvojne izazove.


Sukladno Sporazumu o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, mjere se provode u sedam najvećih urbanih središta s najvišom koncentracijom stanovništva i odgovarajućim kapacitetima za provedbu projekata, a koja su za provedbu ITU mehanizma odabrana temeljem kriterija iz javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Radi se o četiri urbane aglomeracije s više od 100.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te tri urbana područja s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zadar, Slavonski Brod i Pula. Navedenim aglomeracijama, stoji na raspolaganju 345,5 milijuna eura, a sredstva se dodjeljuju iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda.


Pomoćnica ministrice pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Kristina Bilić u svojoj je prezentaciji Provedba ITU mehanizma u Republici Hrvatskoj i priprema za novu financijsku perspektivu, iznijela podatak kako je Urbana aglomeracija Osijek trenutno najuspješnija od svih sedam urbanih aglomeracija u Republici Hrvatskoj.



Urbana aglomeracija Osijek svoje je razvojne ciljeve odredila u okviru povećanja kvalitete života stanovnika; stvaranja pozitivnoga okružja za razvoj gospodarstva te uspostave čiste, energetski učinkovite i povezane urbane sredine.

Za rješavanje nezaposlenosti kao ključnog problema Republike Hrvatske, planirana su ulaganja u razvoj poduzetništva.

Intenzitet poduzetničke aktivnosti pojačat će se i infrastrukturnim ulaganjima kroz, primjerice: izgradnju kongresno-sajamskog i edukativnog Gospodarskog centra te kroz opremanje i unaprjeđenje poduzetničkih zona i potpornih institucija, s posebnim naglaskom na izgradnju već spomenutoga IT parka.

Kroz ITU mehanizam također se planiraju rješavati razvojne potrebe u svezi sa sustavom toplinarstva, kao i problemi napuštenih i neiskorištenih (brownfield) lokacija koje predstavljaju izniman razvojni potencijal te kojima će Osijek revitalizacijom podariti novu gospodarsku namjenu. Prvi takav projekt ugovoren unutar Urbane aglomeracije Osijek i mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja te najveći dosad ugovoren u pogledu korištenja sredstava Europske unije na području Grada Osijeka upravo je cjelokupna revitalizacija poznatog osječkog dragulja - Tvrđe.



Poradi uspostavljanja učinkovitog gradskog i međugradskog prometa, Osijek trenutno osuvremenjuje cjelokupnu prometnu infrastrukturu, ponajprije prometalima koja koriste ekološki prihvatljiva goriva ili prometuju na „čiste“ energente, zatim i proširenjem te povezivanjem mreže biciklističkih i pješačkih staza, čime se stvaraju preduvjeti za veću protočnost u prometovanju na gradskim i prigradskim relacijama te jaču prometnu integriranost.

Nekako se, onako izvana, ne primjeti da je Osijek u nečemu uspješan. Možda je Osijek tajno uspješan, da nam drugi ne bi zavidjeli.