Na prigodnoj svečanosti u Vukovaru proizvođačima
slavonskog kulena dodijeljeni su
prvi certifikati o stjecanju oznake zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini.
Certifikate su dobili
Andrija Čuha iz Soljana u županjskoj Posavini, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo "Job" iz Josipovca kod Osijeka te
Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca nedaleko Vinkovaca, koji je ujedno ispunio i kriterije za dobivanje prvog slavonskog svjetskog superbrenda "Slow Food".
"Nakon višegodišnjeg mukotrpnog puta na zaštiti kulena, koji je prošla Udruga 'Slavonski domaći kulen-kulin', Ministarstvo poljoprivrede je u rujnu 2013. godine Slavonski kulen zaštitilo oznakom zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini, a ostvaren je i preduvjet za zaštitu na europskoj razini jer je okončana pravna regulativa i propisan postupak koji se upravo privodi kraju", podsjetio je pročelnik Vukovarsko srijemske županije za poljoprivredu i tajnik
Udruge "Slavonki domaći kulen-kulin" Andrija Matić. Izrazio je žaljenje što nema više proizvođača kulena koji su se odlučili na zaštitu svoga proizvoda rekavši kako se od 35 članova Udruge
"Slavonski domaći kulen-kulin" na zaštitu zemljopisnog podrijetla kulena odlučilo njih deset od kojih je, međutim, u tome uspjelo samo njih troje. Postupak je zahtjevan i nije lako ispuniti sve potrebne kriterije. Mnogi nisu zainteresirani i zbog činjenice da kulena nema dovoljno na domaćem tržištu tako da im nije primarno oznakom zemljopisnog podrijetla osvajati nova tržišta kada i ovako sve što proizvodu mogu prodati, kazao je Matić.
Prema riječima predsjednice
Udruge "Eko Slavonija" i predstavnice "Slow Food Slavonica", jednog od hrvatskih ogranaka tog pokreta za promociju i očuvanje vrhunske i autohtone hrane Katarine Kozine, "Slow Food Slavonica" planira okupljati lokalne proizvođače mesa crne slavonske svinje i kulena iz istočne Hrvatske i pronalaziti im tržište u Europi i Hrvatskoj. Izvorni hrvatski proizvod kulen organizacija "Slow Food" uvrstila je u projekt "Ark of Taste" koji se bavi čuvanjem gastronomskih okusa kojima prijeti nestanak, kazala je Kozina napominjući i kako će ugostiteljski objekti također moći dobiti oznaku "Slow Fooda". U Hrvatskoj će takvih hotela i restorana uskoro biti oko
pet stotina, a svi će biti uvršteni u aplikaciju za mobilne telefone čija je izrada pri kraju.
"Dobivanje certifikata nam u marketinškom smislu znači više nego u prodajnom, jer već imamo svoje stalne kupce i nemamo problema s prodajom svega onoga to proizvedemo", rekao je novinarima proizvođač kulena Adam Zvonarević koji godišnje proizvede oko 500 komada kulena, a na svom domaćinstvu ima zaokruženu proizvodnju, od uzgoja crne slavonske svinje do proizvodnje kulena.
Proizvođač slavonskog kulena Andrija Čuha iz Soljana smatra kako priča o kulenu definitivno
ima svoju budućnost, no bez pomoći države i pronalaska povoljnih kreditnih sredstava teško da će biti proširenja proizvodnje.
Tekst i foto: Radio Osijek
Pročitajte i..
Udruga "Slavonski domaći kulen-kulin" predala zahtjev o zaštiti kulena na razini EU
Europskoj komisiji upućena još dva Zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla: za slavonski kulen i drniški pršut
Najbolji kulen dolazi iz Petrijevaca
Nebitno
