Zaostala Slavonija postat će lak plijen razvijenih zemalja

Hrvatska ne gubi samo poziciju na međunarodnim ljestvicama konkurentnosti, nego iznimno loše rezultate bilježi i kad je njezin regionalni razvoj u pitanju. Rezultati istraživanja regionalne konkurentnosti, koje su proveli Nacionalno vijeće za konkurentost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), pokazali su gotovo identične rezultate kao i 2007. godine.

- Konkurentnost nam na globalnoj razini pada iz godine u godinu, a bez nje ne možemo privući znanje i kapital. Ako ovako nespremni uđemo u Europsku uniju, mogli bismo postati potencijalni plijen razvijenijih zemalja - upozorio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić na predstavljaju rezultata istraživanja i dodao kako "imamo pravo zahtijevati odgovornost za vođenje države koje bi omogućilo rast i razvoj svake županije".

Najlakši "plijen" upravo su - Slavonci. Na samo dno ljestvice konkurentnosti prikovane su Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija, a neznatno bolje kotiraju Brodsko-posavska (16.) i Virovitičko-podravska (17.). Sve četiri županije, osim slabe konkurentnosti, imaju i najniži indeks razvijenosti, koji je ispod 75 posto državnog prosjeka. Osječko-baranjska županija nešto je uspješnija i zauzela je 13. poziciju. U odnosu na 2007. "preskočila" je Karlovačku i Bjelovarsko-bilogorsku, a pretekla ju je Krapinsko-zagorska županija. Što se tiče vrha, tu je došlo do neznatnih promjena. Varaždinska županija na prvom mjestu odmijenila je Grad Zagreb, što se pripisuje investicijama u poduzetničke zone i u poslovnom sektoru, a treće mjesto zadržala je Istarska županija.

Ono što zabrinjava jest činjenica da nije došlo do smanjivanja razlika između najbogatijih i najsiromašnijih. Grad Zagreb i dalje ima više od tri puta veći bruto društveni proizvod od Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, a još veće razlike su u udjelu nezaposlenih. Vukovarsko-srijemska s 27 posto nezaposlenih četverostruko premašuje Zagreb (6,1) i Istarsku županija (7,1).

- Tapkamo na mjestu. Osim Osječko-baranjske, sve ostale županije su na posljednjim mjestima. Ako želimo ostvariti neke pomake, mora doći do suradnje između županija na različitim projektima s više klasterskog udruživanja. Mala poduzeća nemaju dovoljnu snagu za inovacije, ni za izvoznu ekspanziju, i zbog toga mora postojati klasterski koncept. Za panonsku regiju to je biti ili ne biti - protumačila nam je rezultate koordinatorica istraživanja, dr.sc. Slavica Singer.

Iznenađujuća percepcija: Slavonci - neutemeljeni optimisti

Zanimljivo je da Slavonci, a pogotovo Osječani, kvalitetu poslovnog sektora doživljavaju boljom nego što govore statistički pokazatelji. Gledajući statističke regije, panonska Hrvatska mnogo je optimističnija od jadranske.

- Optimizam je dobar ako je praćen dobrim politikama i programima koji obećavaju da će se u određenom razdoblju ostvariti pomaci. Ako toga nema, onda je optimizam temeljen na neznanju, što može biti opasno. Smatram da bi trebalo razgovarati sa županima, gradonačelnicima i načelnicima općina i vidjeti koliko su svjesni teške situacije u kojoj se panonska regija nalazi. Ne računajuči Osječko-baranjsku županiju, koja je donekle u boljoj situaciji, mi imamo nezaposlenost u odnosu na Zagreb u omjeru 1 prema 4,5, BDP u omjeru 1 prema 3, a to je nešto tragično i tu ne možete biti optimistični, upozorava dr. Singer.

Dobitnici i gubitnici

Najveći pomak zabilježila je Krapinsko-zagorska županija, koja je s 15. skočila na 11. mjesto, no i dalje zaostaje za županijama koje je okružuju. Varaždinci su zabilježili skok s 4. na 1. mjesto, a Šibensko-kninska županija napredovala je za tri mjesta, i sada se nalazi na desetom. Među gubitnicima ističu se Koprivničko-križevačka (pad sa 7. na 12. mjesto), Bjelovarsko-bilogorska (s 11. na 15.) i Sisačko-moslavačka županija (16. na 19.)

Velike regionalne nejednakosti

Prema riječima Louise Vinton, stalne predstavnice UNDP-a u Hrvatskoj, regionalne nejednakosti hrvatska su stvarnost.

- Prosječna primanja su triput veća u bogatim regijama od primanja u siromašnijim. Regionalni indeks konkurentnosti može biti korisna informacija pri donošenju političkih odluka i dodjele sredstava, s ciljem da u trenutku pridruživanja EU-u Hrvatska bude što ujednačenija, kazala je Vinton.

Tekst: Daniel Radman/Glas-Slavonije.hr

da nas bar kupi npr. norveška pa da budemo repblika norveško slavonija, ak ništa bar bi bolje živjeli

Najlakši "plijen" upravo su - Slavonci.
Ha, ha, ha, ha hoće li "zapljenit" i sve ove vladajuće parazite!

Provokator je napisao/la (Pogledaj post): › da nas bar kupi npr. norveška pa da budemo repblika norveško slavonija, ak ništa bar bi bolje živjeli

podržavam u potpunosti

Redakcija 031 je napisao/la: › Ako ovako nespremni uđemo u Europsku uniju, mogli bismo postati potencijalni plijen razvijenijih zemalja Najlakši "plijen" upravo su - Slavonci.

Šteta što nam Mudrinić i Slavica Singer nisu objasnili i kakav ćemo to plijen postati. Što će nas ti stranci porobiti? Pobiti? Sterilizirati?

Ljudi vjerojatno misle na nekakav ekonomski plijen, ali to ne znaju izgovoriti. Međutim, kakav ekonomski plijen?
Što mi imamo, da je strancima interesantno? Za kuće i hotele na moru ih preklinjemo da kupe, da obnove, da investiraju. Za pogone ih preklinjemo da otvore, da zaposle raju. Nismo u stanju ni zemlju obrađivati. Što će to stranci, ostrugati nam humus i odnijeti ga u inozemstvo? Imamo li mi nekakav proizvod koji je u opasnosti od ljutih stranaca? Imaju li stranci makar jedan proizvod koji već uspješno ne prodaju u Hrvatskoj? Imamo li u državnom vlasništvu značajniju firmu koju nismo već prodali, i hvala Bogu da smo ih prodali, jer je dobro poznato kako su završile one koje smo prodali Hrvatu?

Kad vidimo razinu na kojoj razmišljaju u nekakvom "vijeću za konkurentnost", čovjek poželi da se ponudi kao plijen. Ekonomski plijen Nijemca oduvijek je bolje živio od plijena Hrvatine, Hdz-ovca, Hdssb-ovca, i sličnih lakrdijaša. Bude li sreće, postat ćemo zaista taj plijen, možda se netko u Slavoniji i zaposli. Plaće u Meggleu, Zabi, Pbz-u, HT-u, i sličnom plijenu, sasvim su solidne, a radna mjesta kako-tako sigurna. Da, da smo barem svi plijen. No stranci nisu glupavi, ne ideš u lov tamo gdje se divljač već davno međusobno pobila i opljačkala.

Koliko još trebamo čekati da se to dogodi?

W.M. Felt je napisao/la (Pogledaj post): › Redakcija 031 je napisao/la: › Ako ovako nespremni uđemo u Europsku uniju, mogli bismo postati potencijalni plijen razvijenijih zemalja Najlakši "plijen" upravo su - Slavonci. Šteta što nam Mudrinić i Slavica Singer nisu objasnili i kakav ćemo to plijen postati. Što će nas ti stranci porobiti? Pobiti? Sterilizirati? Ljudi vjerojatno misle na nekakav ekonomski plijen, ali to ne znaju izgovoriti. Međutim, kakav ekonomski plijen? Što mi imamo, da je strancima interesantno? Za kuće i hotele na moru ih preklinjemo da kupe, da obnove, da investiraju. Za pogone ih preklinjemo da otvore, da zaposle raju. Nismo u stanju ni zemlju obrađivati. Što će to stranci, ostrugati nam humus i odnijeti ga u inozemstvo? Imamo li mi nekakav proizvod koji je u opasnosti od ljutih stranaca? Imaju li stranci makar jedan proizvod koji već uspješno ne prodaju u Hrvatskoj? Imamo li u državnom vlasništvu značajniju firmu koju nismo već prodali, i hvala Bogu da smo ih prodali, jer je dobro poznato kako su završile one koje smo prodali Hrvatu? Kad vidimo razinu na kojoj razmišljaju u nekakvom "vijeću za konkurentnost", čovjek poželi da se ponudi kao plijen. Ekonomski plijen Nijemca oduvijek je bolje živio od plijena Hrvatine, Hdz-ovca, Hdssb-ovca, i sličnih lakrdijaša. Bude li sreće, postat ćemo zaista taj plijen, možda se netko u Slavoniji i zaposli. Plaće u Meggleu, Zabi, Pbz-u, HT-u, i sličnom plijenu, sasvim su solidne, a radna mjesta kako-tako sigurna. Da, da smo barem svi plijen. No stranci nisu glupavi, ne ideš u lov tamo gdje se divljač već davno međusobno pobila i opljačkala.

Pametan si ti Feltu.

Klince u 5.r. osnovne uče zašto uče povijest kao predmet..između ostalog stoji "da bi bolje shvatili vrijeme koje dolazi"..samo trebamo "zaviriti" u ne tako davnu prošlost austro-ugarske..dobro ili ne , stranci su uvijek znali bolje iskoristiti naše prirodne resurse.

Cijela Hrvatska je već godinama plijen razvijenih zemalja, tako da tu nema ničeg novog, a plijen je zato što se ne potiče proizvodnja i zato su slavonske županije takve kakve jesu. Ne želim nikoga braniti od lokalnih vladajućih, ali i da Chuck Norris dođe na vlast u Slavoniji, ne bi ništa promijenio, jer se te promjene moraju dogoditi u Zagrebu. Mislim da je to već svima odavno jasno. Ima ljudi koji bi radili i koji bi bili itekako konkurentni, ali im se ne daje prilika. Izuzeo bih Varaždince koji su uložili napore u gospodarstvu koji su primijetni, iako i tamo ima tvornica u nezavidnoj poziciji kao Varteks, ali moram općenito reći da u zemlji postoji korelacija između pokvarenosti (političke podobnosti) i visine BDP-a. Ako nam je Sveta Nedelja najbogatija općina u državi, onda je stvarno vrag odnio šalu. Debilno zvuči da neke županije s ogromnim trgovinskim deficitom mogu biti konkurentnije od onih koje su orijentirane na proizvodnju i izvoz. Baš nam je sustav vrijednosti u zemlji totalno izopačen. Uvijek se jadamo na neke slavonske tajkune, no oni su nula naspram jednog Čermaka, koji kako čitam danas, želi graditi neke "pijane blizance" (tornjeve) u Zagrebu. Htio sam reći da ako želimo mijenjati cijelu zemlju i regiju, moramo krenuti s vrha piramide od kojeg će onda biti moguće usmjeriti neka sredstva u rentabilne projekte (proizvodnju) ali to mnogima od sadašnjih na vrhu nije u interesu.

zapadne sile oće otet srotinji, iz usta žita i šunki i ajvara ujesen, da se vesele u ta Evropa

bar da nas kupe i spase od domoljuba iz Hdz-ea što nas usrečiše zadnjih 15ak godina sa 45 milijardi minusa

Još da se nadovežem viješću o najvećim hrvatskim dužnicima:

http://www.poslovni.hr/vijesti/hrvatska-se-mora-vratiti-industriji-179669.aspx

Iako ovdje nije navedeno, radi se o dugu od par milijardi kuna i otprilike bi se mogla povući paralela između konkurentnosti i velikih gubitaša. Dakle, te analize se vrše pomoću podataka o stopi nezaposlenosti, udjelu visokoobrazovanih itd., međutim da je zdravog razuma u našoj ekonomiji, poslovanja ovih gubitaša bi se odmah sutra trebalo skresati, a objektivno bi u cijeloj državi trebala biti stopa nezaposlenosti kao i na istoku, oko 20%. Mi sad imamo situaciju da je npr. u Zagrebačkom Holdingu zaposleno dosta visokoobrazovanih što popravlja sliku konkurentnosti Zagreba, ali to je sve umjetno.

To je ono što sam govorio. Mi imamo postavljen takav gospodarski sustav da ako želiš biti konkurentan, moraš znati varati. To je uvreda zdravom razumu reći da je Zagreb konkurentan. Gledano, recimo, kao cijela država, mi smo od promatranih 59 država bolji tek od Venezuele:

http://www.poslovni.hr/vijesti/predzadnji-po-konkurentnosti---179654.aspx