Hrvatska ne gubi samo poziciju na međunarodnim ljestvicama konkurentnosti, nego iznimno loše rezultate bilježi i kad je njezin regionalni razvoj u pitanju. Rezultati istraživanja regionalne konkurentnosti, koje su proveli
Nacionalno vijeće za konkurentost (NVK) i
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), pokazali su
gotovo identične rezultate kao i
2007. godine.
- Konkurentnost nam na globalnoj razini pada iz godine u godinu, a bez nje ne možemo privući znanje i kapital. Ako ovako nespremni uđemo u Europsku uniju, mogli bismo postati potencijalni plijen razvijenijih zemalja - upozorio je predsjednik NVK-a
Ivica Mudrinić na predstavljaju rezultata istraživanja i dodao kako "imamo pravo zahtijevati odgovornost za vođenje države koje bi omogućilo rast i razvoj svake županije".
Najlakši "plijen" upravo su -
Slavonci. Na samo dno ljestvice konkurentnosti prikovane su
Vukovarsko-srijemska i
Požeško-slavonska županija, a neznatno bolje kotiraju
Brodsko-posavska (16.) i
Virovitičko-podravska (17.). Sve četiri županije, osim slabe konkurentnosti, imaju i
najniži indeks razvijenosti, koji je ispod 75 posto državnog prosjeka.
Osječko-baranjska županija nešto je uspješnija i zauzela je
13. poziciju. U odnosu na 2007. "preskočila" je
Karlovačku i
Bjelovarsko-bilogorsku, a pretekla ju je
Krapinsko-zagorska županija. Što se tiče vrha, tu je došlo do neznatnih promjena.
Varaždinska županija na prvom mjestu odmijenila je
Grad Zagreb, što se pripisuje investicijama u poduzetničke zone i u poslovnom sektoru, a treće mjesto zadržala je
Istarska županija.
Ono što
zabrinjava jest činjenica da nije došlo do smanjivanja razlika između najbogatijih i najsiromašnijih. Grad Zagreb i dalje ima više od
tri puta veći bruto društveni proizvod od Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, a još veće razlike su u
udjelu nezaposlenih. Vukovarsko-srijemska s 27 posto nezaposlenih četverostruko premašuje Zagreb (6,1) i Istarsku županija (7,1).
- Tapkamo na mjestu. Osim Osječko-baranjske, sve ostale županije su na posljednjim mjestima. Ako želimo ostvariti neke pomake, mora doći do suradnje između županija na različitim projektima s više klasterskog udruživanja. Mala poduzeća nemaju dovoljnu snagu za inovacije, ni za izvoznu ekspanziju, i zbog toga mora postojati klasterski koncept. Za panonsku regiju to je biti ili ne biti - protumačila nam je rezultate koordinatorica istraživanja, dr.sc.
Slavica Singer.
Iznenađujuća percepcija: Slavonci - neutemeljeni optimisti
Zanimljivo je da Slavonci, a pogotovo
Osječani, kvalitetu poslovnog sektora
doživljavaju boljom nego što govore statistički pokazatelji. Gledajući statističke regije,
panonska Hrvatska mnogo je optimističnija od
jadranske.
- Optimizam je dobar ako je praćen dobrim politikama i programima koji obećavaju da će se u određenom razdoblju ostvariti pomaci. Ako toga nema, onda je optimizam temeljen na neznanju, što može biti opasno. Smatram da bi trebalo razgovarati sa županima, gradonačelnicima i načelnicima općina i vidjeti koliko su svjesni teške situacije u kojoj se panonska regija nalazi. Ne računajuči Osječko-baranjsku županiju, koja je donekle u boljoj situaciji, mi imamo nezaposlenost u odnosu na Zagreb u omjeru 1 prema 4,5, BDP u omjeru 1 prema 3, a to je nešto tragično i tu ne možete biti optimistični, upozorava dr. Singer.
Dobitnici i gubitnici
Najveći pomak zabilježila je Krapinsko-zagorska županija, koja je s 15. skočila na 11. mjesto, no i dalje zaostaje za županijama koje je okružuju. Varaždinci su zabilježili skok s 4. na 1. mjesto, a
Šibensko-kninska županija napredovala je za tri mjesta, i sada se nalazi na desetom. Među gubitnicima ističu se
Koprivničko-križevačka (pad sa 7. na 12. mjesto), Bjelovarsko-bilogorska (s 11. na 15.) i
Sisačko-moslavačka županija (16. na 19.)
Velike regionalne nejednakosti
Prema riječima
Louise Vinton, stalne predstavnice UNDP-a u Hrvatskoj, regionalne nejednakosti hrvatska su stvarnost.
- Prosječna primanja su triput veća u bogatim regijama od primanja u siromašnijim. Regionalni indeks konkurentnosti može biti korisna informacija pri donošenju političkih odluka i dodjele sredstava, s ciljem da u trenutku pridruživanja EU-u Hrvatska bude što ujednačenija, kazala je Vinton.
Tekst: Daniel Radman/Glas-Slavonije.hr