Natječaji za obavljanje deratizacije na području Osijeka još uvijek su u tijeku, ali kako su već prošli rokovi za prigovore, jasno je da će i ove godine glodavce “
tamaniti” tvrtke
Cosmosol,
Pestrid,
Asanator i
Sanitacija.
Ove je godine ukupno za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju izdvojeno nešto više od dva milijuna kuna, a sredstva su nešto veća nego prošle godine, kada je u te svrhe utrošeno milijun i 900 tisuća kuna.
- Lokacije na kojima će se obavljati deratizacija unaprijed su određene. Međutim, ako nakon završetka postupka deratizacije građani primijete da napasnika još uvijek ima, mogu se obratiti nama ili izvođačima deratizacije, kaže
Romano Kristić, stručni suradnik u Upravnom odjelu za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Osijeka.
Deratizacija će se već tradicionalno obavljati u jesen, a izvođači će svakako imati pune ruke posla jer stručnjaci procjenjuju da na području Osijeka ima čak
300.000 štakora!
Naime, broj štakora obično se računa tako da se
broj stanovnika pomnoži s tri. Redovite deratizacije na urbanim područjima svakako su potrebne, s obzirom na to da je reproduktivna moć ovih glodavaca poprilično velika. Kad se uzme u obzir i broj mjesta pogodnih za njihovo obitavanje, poput podruma ili napuštenih objekata, kontrola štakora svakako je nužna.
Osim naselja poput Juga II ili Sjenjaka, na kojima je štakora uobičajeno mnogo, velik ih je broj u samom središtu grada.
Štakori kao kućni ljubimci
Iako ih mnogi smatraju napasnicima, iznenađujuće je što su štakori druželjubive i vrlo čiste životinje, zbog čega je nastao trend da ih se drži kao kućne ljubimce. Međutim, čini se da osječke trgovine kućnim ljubimcima nisu baš oduševljene idejom
štakora kao kućnih ljubimaca, stoga ih ne drže niti planiraju nabavljati. U PET centru saznajemo da drže samo “uobičajenije” glodavce - hrčke, zamorce i zečeve, a slična je situacija i nedavno otvorenoj “
Maloj arki”. Međutim, štakori su sve popularniji, a ljubitelji te životinjske vrste razmjenjuju iskustva na Internetu i forumima namijenjenima ljubiteljima životinja.
Autorica:
Mia Bibberović/
Glas-Slavonije.hr