ICILS 2013 istraživanje: kakva je računalna i informacijska pismenost hrvatskih učenika u usporedbi s drugima?

Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA – International Association for the Evaluation of Educational Achievement) provelo je Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti (The International Computer and Information Literacy Study – ICILS), prvo međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje računalnu i informacijsku pismenost učenika u dobi od 14 godina.

Istraživanje je provedeno u 21 zemlji, ukupno je sudjelovalo 60.000 učenika iz 3.300 škola, a u Hrvatskoj je obuhvatilo 3.533 učenika osmaša iz 179 osnovnih škola. Istraživanjem su prikupljeni valjani i usporedivi podaci o razinama računalne i informacijske pismenosti učenika u njihovoj osmoj godini školovanja te o načinima na koje mladi razvijaju računalnu i informacijsku pismenost kako bi što uspješnije sudjelovali u suvremenom digitalnom dobu.

Istraživanjem se provjeravala pismenost učenika u četiri razine računalne i informacijske pismenosti, od najniže prve (osnovno korištenje računala) do najviše četvrte (bolje kompetencije za korištenje informatičkih tehnologija). Postignuti rezultati učenika u zemljama sudionicama uvelike variraju. Najmanji prosječan rezultat zabilježen je u Turskoj (361), a najviši u Češkoj (553). Hrvatski učenici ostvarili su prosječni rezultat od 512 bodova na skali računalne i informacijske pismenosti, što je bolji rezultat u odnosu na ICILS prosjek (500 bodova). Djevojčice u Hrvatskoj u prosjeku ostvaruju za 15 bodova bolji rezultat (520 bodova) u odnosu na dječake (505 bodova) na testu računalne i informacijske pismenosti.

Najveći broj učenika u Hrvatskoj (42%) po rezultatima spada u drugu razinu pismenosti, 25% je na prvoj razini, 21% na trećoj a samo 1% na četvrtoj razini pismenosti, što je manje više u skladu s ICILS prosjekom. Nažalost, čak 11% hrvatskih učenika nije dosegnulo ni i prvu razinu računalne pismenosti.

Prikupljeni podaci također pokazuju koliko hrvatski učenici u prosjeku koriste računala, koliko hrvatskih učenika kod kuće ima barem jedno računalo a koliko ih kod kuće ima internetsku vezu, za što hrvatski učenici najčešće koriste računalo itd.

Što se korištenja interneta tiče, hrvatski učenici najčešće koriste internet za društvenu komunikaciju i razmjenu informacija pa tako 85% ispitanika najmanje jednom tjedno komunicira s drugima putem društvenih mreža ili poruka. Preko polovice učenika najmanje jednom tjedno koriste internet za „objavljivanje komentara na online profilima ili blogovima“, a gotovo polovica jednako često „postavlja slike ili video zapise na online profile ili društvene mreže“. U prosjeku djevojčice češće koriste internet za društvenu komunikaciju, dok ga dječaci češde koriste za razmjenu informacija.

Također, analiza omjera broja učenika u školi i broja dostupnih računala ukazuje na to da učenici u onim zemljama koje imaju više dostupnih računala u školi ostvaruju bolje rezultate na testu računalne i informacijske pismenosti. U prosjeku svih zemalja sudionica u školama jedno računalo koristi 18 učenika, dok u hrvatskim školama jedno računalo u prosjeku koristi 26 učenika, što jasno ukazuje na slabiju opremljenost hrvatskih škola. Za usporedbu, u Sloveniji ovaj omjer iznosi 15:1, u Njemačkoj 11:1, u Češkoj i Poljskoj 10:1, a najbolja je situacija u Norveškoj i Australiji gdje ovi omjeri iznose 2:1 odnosno 3:1.

Cjelovite rezultate ICILS istraživanja možete pogledati dolje u tekstu.

[web:0f0b64ccd7]https://www.scribd.com/embeds/274570777/content?start_page=1&view_mode=scroll&access_key=key-4LkbEAveHQtzhFZGjvJj&show_recommendations=true[/web:0f0b64ccd7]