Generalni urbanistički plan Grada Osijeka i biciklistička infrastruktura - kako to izgleda na papiru?

Generalni urbanistički plan Grada Osijeka, između ostalog, donosi odredbe o biciklističkoj infrastrukturi u gradu. Istražili smo kakva treba biti.

Stari GUP (koji možete vidjeti ovdje) propisivao je da je najmanja širina biciklističkih staza i traka određena hrvatskom normom HRN U.C1. 025. Ovakav propis nije nimalo pomogao u spoznaji koliko zapravo biciklističke staze trebaju biti široke. Pokušavalo se doći do teksta navedene norme, ali bezuspješno. Novi GUP (koji možete vidjeti niže) je stupio na snagu u prosincu 2012. godine i napokon konkretno propisuje širinu biciklističkih staza i traka. Donosimo odredbe koje smo smatrali bitnima, a tiču se biciklističke infrastrukture, zajedno s našim komentarom:

Članak 73.
(4) Biciklističke staze mogu se graditi i uređivati odvojeno od kolnika i pješačkih staza i površina kao zasebna površina unutar koridora ulice, a biciklističke trake kao dio kolnika ili pješačkih staza i površina.

Komentar: točka 4 nije u skladu s terminologijom Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji člankom 2., točke 17 i 18 propisuje da je biciklistička traka dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, a biciklistička staza izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom. Prema tome, biciklističke trake ne mogu biti dio pješačkih staza, kako pogrešno propisuje podzakonski akt – GUP, nego su isključivo dio kolnika, kako propisuje ZoSPC.


(5) Biciklističke staze i trake mogu biti za jednosmjeran ili dvosmjeran biciklistički promet. Najmanja širina biciklističkih staza i traka iznosi 1,0 m za jedan smjer, odnosno 1,60 m za dvosmjerni promet.

Komentar: već i letimičnim pregledom osječkih biciklističkih staza iscrtanih žutom bojom vidljivo je da najveći dio njih, ako ne i sve, ne udovoljavaju ovom propisu. Najveći dio ovih iscrtanih staza je dvosmjeran, a širinom ne udovoljava ni propisu koji se odnosi na jedan smjer, a kamoli za dva smjera.



Biciklistička staza u Trpimirovoj:


K tome, ova "staza" je iscrtana s pogrešne strane. Biciklističke staze se grade ili iscrtavaju između pješačke staze i kolnika, prvenstveno radi izbjegavanja konflikta biciklista i pješaka; u protivnom, mogućnost konflikta se višestruko povećava, budući da kod ovakvih staza pješak koji izlazi iz stambenog objekta izlazi izravno na biciklističku stazu gdje može zateći bicikliste koji se kreću biciklističkom stazom. Daljnji razlog izgradnje ili iscrtavanja biciklističkih staza između pješačke staze i kolnika je što na ovaj način vozači automobila mogu lakše pratiti i uočiti bicikliste koji se stazama kreću.

Uz to, pogrešan raspored – biciklistička staza, nogostup, kolnik – dovodi u zabunu i pješake i bicikliste, koji su naviknuti na standardni i ispravan raspored – nogostup, biciklistička staza, kolnik. Stoga iz BikeMyDaya inzistiraju da se odredba o pravilnom rasporedu prometnih površina unese u GUP.

Drugi primjeri nepropisno uskih biciklističkih staza - Europska avenija:


Strossmayerova:




Valja napomenuti da su ovdje pješačko-biciklističke površine prije iscrtavanja bile obnovljene, te da je na mnogim mjestima, uz iznimku nekih dijelova Strossmayerove, bilo moguće površinu proširiti i zadovoljiti kriterije o širini biciklističke staze koji su definirani GUP-om.

(8 ) Uz biciklističke staze i trake mogu se graditi površine opremljene odgovarajućim elementima urbane opreme namijenjene parkiranju bicikala.

Komentar: pozitivno je što je ovakva odredba unesena u GUP, ali moramo naglasiti potrebu izgradnje više prikladnih parkirališta za bicikle, a takvima smatramo isključivo parkirališta sa stalcima na kojima je moguće osigurati okvir (ramu) bicikla.
Dakle – želimo parkirališta s takvim stalcima (takozvanim klamericama), nipošto parkirališta sa “spiralama” za koje je moguće osigurati samo prednji kotač, a u slučaju bicikala s disk kočnicama nije moguće ni to.

(10) U raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Komentar: inzistiramo na potpunom uklanjanju rubnjaka, budući da bilo kakvi rubnjaci predstavljaju smetnju osobama s poteškoćama u kretanju i biciklistima. Uostalom, u gradu postoje staze bez rubnjaka, kako jr to već dokazano u članku "Rubnjaci: nepotreban i štetan trošak", tako da evidentno ne postoje ni pravni ni tehnički razlozi za izgradnju staza s ovim mrskim preprekama.

Nadalje, zanimljiva je i točka 1. članka 73. GUP-a, koja propisuje obavezu izgradnje pješačkih staza uz kolnike prometnica, koje se u pravilu grade obostrano u odnosu na kolnik, a iznimno jednostrano.

Jednako tako potrebno je graditi i obostrane biciklističke staze. Budući da takve staze imaju mnoštvo prednosti, koje detaljno razrađene očekujte u nekom od sljedećih članaka, BikeMyDay predlaže i obaveznu izgradnju obostranih biciklističkih staza gdje god je to moguće.

Tekst i foto: Ivan Podraza/BikeMyDay

Pročitajte i...
[VIDEO] Biciklistički vodič: kako se ponašati u prometu, s kakvom opremom i kako izbjeći prometne kazne?! #1/2
Biciklistički vodič: zakonski propisi o biciklizmu #2/2
[VIDEO] Biciklistički vodič: bicikl i alkohol #3
[FOTO] BikeMyDay: Rubnjaci - nepotreban i štetan trošak!
[FOTO] BikeMyDay: Zrinjevac - kako pokvariti i ono što valja?
[FOTO] Novi izgled parka Zrinjevac
BikeMyDay: Miss biciklističke staze [1/2]
Netko je spavao na poslu: neispravni prometni znakovi!
Rok trajanja radova – nekoliko mjeseci?