Od podzemnog naftnog blaga Slavonci dobivaju samo mrvice

Istočna Hrvatska, odnosno Slavonija i Baranja, područje je na kojemu posljednjih godina hrvatska naftna kompanija Ina nedovoljno ulaže u svoje maloprodajne objekte, premda iz kompanije tvrde da su u posljednjih deset godina obnovili 10 benzinskih postaja.

Od toga, posve sigurno, još teža je činjenica što upravo s toga područja u dugom razdoblju Ina pridobiva, odnosno eksploatira najveće domaće količine sirove nafte i prirodnoga plana, a za to, premda sukladno zakonu, plaća neprihvatljivo malu rudnu rentu regionalnim i lokalnim zajednicama. S druge strane, Ina i u kriznom gospodarskom razdoblju ostvaruje enormnu dobit iz poslovanja, a njezin je (relativno) većinski vlasnik, mađarski MOL povlači u matičnu zemlju.
Prema statističkim podacima, u Dravskom bazenu od sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je Ina ovdje pronašla naftu i plin te počela njihovu eksploataciju, do sada je dobiveno oko 2,5 milijuna tona nafte, a u Slavonsko-srijemskom bazenu (Đeletovci, Ilača, Privlaka) gdje je eksploatacija počela osamdesetih godina, oko tri milijuna tona, iako se ta proizvodnja posljednjih godina, zbog starosti crpilišta, smanjuje. Nafta je cijelo to vrijeme crpljena iz manjih dubina, do 2.500 metara, a nova istraživanja na većim dubinama nisu obavljena jer je to, prema Ini, bilo neisplativo, a zbog čega je Ina, nedavnom odlukom hrvatske Vlade izgubila i veći dio koncesija na naftnim poljima kontinentalne Hrvatske. Sada, kada se burzovna cijena barela sirove nafte penje znatno iznad 100 dolara, a Hrvatska uvozi 80 posto potrebne sirove nafte, ponovno se aktualiziraju obuhvatnija istraživanja nalazišta ugljikovodika u Hrvatskoj.

Povećana naknada za eksploataciju

Od crpljenja nafte u istočnoj Hrvatskoj do sada je Ina, sukladno Zakonu o rudarstvu, plaćala ukupno 3,6, dok je od toga lokalnim zajednicama na kojima su crpilišta, pripadala rudna renta od samo 2,5 posto vrijednosti iscrpljenih količina, što je, shvatila je to i Vlada, postalo neodrživo, pa je u tijeku proces promjene, no čini se, država će uzeti najviše, a ponovno će kraći kraj izvući upravo lokalne zajednice. Prema podacima Ininog Sektora korporativnih komunikacija, u Hrvatskoj je prošle godine crpljeno 9.106 barela nafte i 5.958 barela kondenzata na dan, uz prosječnu cijenu 99 USD za barel. Pritom ističu da, što se tiče naknade za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, Ina se u svom poslovanju pridržava zakona i uredbi te sukladno tome isplaćuje naknadu za eksploataciju. Visine naknade je, sukladno uredbi donesenoj u travnju prošle godine, povećana s 3,6 na 5 posto. Rudna renta u Hrvatskoj iznosila je 344 milijuna kuna te je porasla za 70 posto kao rezultat povećanih cijena ugljikovodika i povećanja stope rudne rente. Od tog iznosa, sukladno Uredbi o naknadi za eksploataciju na kopnenom području, 1 posto je otišlo županijama, 2,5 posto općinama na čijem području se vrši eksploatacija nafte ili plina, a ostatak (1,5 %) naknade je ostao u proračunu države. Ina je, ističu, podmirila sve te obveze, i već u veljači uplatila naknade za dobivene količine ugljikovodika u siječnju 2012., iako je rok uplate do 15. travnja.

Bit će vrijedna svaka tona

Hrvatski naftni stručnjak, dr. Igor Dekanić, profesor Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu, ističe da nesporne ukupne preostale rezerve ugljikovodika u Hrvatskoj iznose 30-ak milijuna tona ekvivalenta nafte, u čemu otprilike jednu trećinu čini nafta i kondenzat, a ostalo je prirodni plin.

- Sigurno da uz sadašnju cijenu nafte i ostalih izvora energije postoje dobri razlozi za ponovno pokretanje istraživanja nafte i plina u Hrvatskoj, jer iduća dva desetljeća svaka tona nafte ili kubični metar prirodnog plina iz domaćih izvora bit će vrlo vrijedan i u novcu i u strateškom smislu - kaže dr. Dekanić. Pritom on nema dobrih vijesti ni za buduće veće koristi od naftno-plinskog rudnog blaga, a koje bi pripale lokalnoj zajednici.

- Prema Ustavu RH rudno blago od nafte i plina javno je dobro i državno vlasništvo. Prema Zakonu o rudarstvu, koncesionar se odabire javnim natječajem kojeg provodi Vlada, visina koncesije odnosno rudne rente sad je bitno veća nego što je bila ranije, 10 odnosno 12 posto, umjesto 2,6 posto ranije, a zakonom i provedbenim pravilnicima uređena je raspodjela rente između države i lokalne odnosno regionalne samouprave. Lokalna samouprava i uprava ranije je dobivala svu naknadu, što je nekim općinama omogućavalo značajne prihode, a druga stvar je kako su oni iskorišteni - ističe dr. Dekanić.

Ivica Klem, načelnik općine Nijemci: Ne znamo koliko Ina crpi nafte

Ivica Klem, načelnik općine Nijemci, u kojoj se nalaze i najveća naftna nalazišta Ine u Đeletovcima, ističe da nikako nisu zadovoljni godišnjom naftnom rentom, najviše zbog toga što lokalna zajednica nema nikakvog uvida u količine iscrpljene nafte.

- To skromno što dobijemo od Ine smatramo mnogo manjim nego što se stvaraju štete od crpljenja nafte - kaže Klem, ukazujući na to da su tu potrebni novi dogovori i novi odnosi u raspodjeli rudnog bogatstva, naravno u korist lokalnih zajednica.

Ina nastavlja istraživanja

Iz Sektora korporativnih komunikacija Ine ističu da, vezano uz planove za daljnje istraživačke projekte u Hrvatskoj, Ina u razdoblju od 2011. do 2015. planira uložiti oko 20 milijardi kuna. Pritom podsjećaju da je Ina na području Slavonije i Baranje prisutna niz godina te je zajednički projekt Ine i MOL-a na poljima Zalata-Dravica jedan od njihovih najvažnijih istraživačkih projekata u kontinentalnoj Hrvatskoj. Osim toga, u ovoj godini, na naftnom polju Đeletovci planiraju ulaganje u izradu nove bušotine, a svojom strategijom koja predviđa intenzifikaciju aktivnosti u Panonskom bazenu, namjera im je s ulaganjima tog tipa nastaviti i u sljedećim godinama. Pritom dodaju da, unatoč oduzetim Odobrenjima za istraživanje mineralnih sirovina koje se odnose na koncesije za istraživanje ugljikovodika na području "Sava", "Drava" i "sjeverozapadna Hrvatska", će nastaviti intenzivne istraživačke aktivnosti u sljedećim godinama na područjima za koje posjeduje odobrenja za istraživanje ugljikovodika u Hrvatskoj kao i u inozemstvu.

Tekst: Nikola Vukadinović/Glas-Slavonije.hr
Foto: Foto-arhiv 031

Pročitajte i...
Američko istraživanje: Slavonija sjedi na velikim zalihama nafte i plina! Hoće li Slavonija postati "panonski Teksas"?!