Algebra: Slavonci i dalje najmanje zainteresirani za dodatno informatičko obrazovanje

Jučer su predstavljeni rezultati redovitog zajedničkog istraživanja Učilišta Algebra i Centra za poslovnu inteligenciju Prizme, koje pokazuje u kojoj mjeri se odrasli nastavljaju obrazovati tijekom svojeg radnog vijeka, koje vještine smatraju važnima prilikom zapošljavanja ili promjene posla te kakva je razina računalne pismenosti u Hrvatskoj. U usporedbi s rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja, koje se odnosilo na 2009., 5 posto više ispitanih bilo je na nekoj vrsti školovanja, 10 posto više ispitanih odlučilo se za školovanje zbog vlastitih interesa, a 9 posto kako bi se lakše zaposlili ili pronašli bolji posao.

Kako bi saznala koje vještine radno sposobni stanovnici Hrvatske smatraju nužnima prilikom zapošljavanja, Algebra je već petu godinu zaredom, u suradnji s agencijom Prizma CPI, provela redovito godišnje istraživanje o obrazovanju, zapošljavanju i korištenju računala. Istraživanje je provedeno na ukupno 1603 ispitanika metodom CATI, a u njega su bili uključeni ispitanici iz ukupno osam regija: Grad Zagreb i Zagrebačka županija, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska te Splitsko-dalmatinska županija.
Neki od najzanimljivijih rezultata koje je utvrdilo ovogodišnje istraživanje Učilišta Algebra i Prizme CPI na uzorku ispitanih između 17 i 40 godina – dakle, na radno najdinamičnijem segmentu stanovništva – su sljedeći:

• 38 posto ispitanih pohađalo je neku vrstu školovanja u posljednjih godinu dana, što predstavlja napredak u odnosu na prošlogodišnjih 33 posto

• Promijenio se primarni motiv pohađanja školovanja, u odnosu na prošlu godinu kada je to bila potreba trenutnog posla – 44 posto ispitanika pohađalo je školovanja zbog osobnih interesa ili usavršavanja, 33 posto zbog potreba svojeg trenutačnog posla, a 16 posto kako bi se lakše zaposlilo

• Od onih koji se u posljednjih godinu dana nisu dodatno školovali, 30 posto obrazložilo je da je riječ o nedostatku vremena, 25 posto nema novaca, a tek 20 posto smatra da im dodatno školovanje neće pomoći u životu ili poslu – ovo je bitni napredak u razmišljanju u odnosu na prošlu godinu kada je na prvom mjestu bila upravo skepsa prema obrazovanju.

• U posljednjih godinu dana u ispitanim županijama najviše su se dodatno školovali stanovnici Primorsko-goranske županije (52 posto ispitanih), potom Grada Zagreba i Zagrebačke, Zadarske i Splitsko-dalmatinske (40 posto), dok se na usavršavanje vještina najmanje išlo u Bjelovarsko-bilogorskoj (25 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (24 posto).

• U usporedbi s rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja, koje se odnosilo na 2009., 5 posto više ispitanih bilo je na nekoj vrsti školovanja: 10 posto više ispitanih odlučilo se za školovanje zbog vlastitih interesa a 9 posto kako bi se lakše zaposlili ili pronašli bolji posao.

Upitani što smatraju preduvjetom za pronalazak dobrog posla, 32 posto ispitanih na prvo mjesto stavlja dobar fakultet, 26 posto i dalje je uvjereno kako je za to ključna dobra veza, dok 11 posto njih smatra da je prethodno radno iskustvo u tome nužno. Poznavanje rada na računalu korisnim za pronalaženje novog posla ukupno smatra 23 posto ispitanih, a i strane jezike dobrodošlima smatra 23 posto njih.

U ovogodišnjem su se istraživanju ispitani ovako izjasnili o namjeni i korištenju računala:

• Samo 7 posto ispitanika u dobi od 17 do 40 godina ne koristi računalo, što je napredak u odnosu na prošlu godinu, međutim u uzorku cijelog radno sposobnog stanovništva još uvijek se računalom ne koristi gotovo jedna četvrtina stanovništva – njih 22 posto.

• Primjetan je blagi porast korištenja računala – 2 posto u odnosu na prošlu, odnosno 3 posto više ispitanih u odnosu na rezultate istraživanja pretprošle godine.

• Računalo za zabavu (u što se ubraja igranje računalnih igrica, korištenje socijalnih mreža, neobavezno surfanje webom i sl.) koristi 42 posto ispitanih, u poslovne svrhe 29, a za obrazovanje 21 posto ispitanih.

• Odnosi korištenja računala za zabavu, posao i u edukacijske svrhe ostali su na cijelom uzorku unutar istih postotaka i omjera, ali gledano po regijama, jedino se u Zadarskoj županiji računalo primarno koristi za poslovne svrhe.

- Ovogodišnje istraživanje, koje zapravo reflektira 2010. godinu, pokazalo je da u trenucima krize i neizvjesnosti postoji pozitivan zaokret u svijesti ljudi u odnosu prema cjeloživotnom obrazovanju. Primijećen je porast broja ljudi koji su se izjasnili da su u protekloj godini pohađali određena obrazovanja, a uslijed činjenice da su protekle godine tvrtke bitno smanjile ulaganja u zaposlenike, ali i da su mnogi ostali bez posla, glavni motiv za pohađanje obrazovanja su osobni interesi i želja za usavršavanjem, izjavio je Hrvoje Balen, član uprave Algebre.