Zmije u središtu grada: Za ubijenu životinju od 7.000 do 30.000 kazne
06.05.2010. 11:58
Iako potpuno neopasne, bjelouške koje se posljednjih dana mogu vidjeti diljem grada, izazvale su paniku među Osječanima.
Kako kažu građani, zmije se mogu vidjeti uz Dravu, ali i u urbanim naseljima daleko od vode poput Sjenjaka.
- Prestravila sam se kada sam prije nekoliko dana vidjela veliku zmiju na raskrižju Gundulićeve i Anine ulice. Srećom, zmija se na mene nije obazirala i samo je nastavila svojim putem te se sakrila ispod parkiranog automobila. Užasno se bojim zmija i nadam se da ovo nije neka otrovna vrsta, kaže sugrađanka Petra H.
Veterinarski inspektor Željko Vuković kaže kako mjesta za paniku nema jer su zmije koje se mogu vidjeti u Osijeku i okolici neotrovne i neopasne za ljude, a čak su i korisne jer se hrane štetnim glodavcima.
- Najčešće se mogu vidjeti bjelouške koje mogu narasti do dva metra, ali su i tako veliki primjerci potpuno neopasni. Bjelouške nikada nisu agresivne i u susretu s čovjekom samo žele pobjeći. Otrovnica u našim krajevima nema pa mjesta za strah i paniku među građanima koji vide zmiju jednostavno nema, objašnjava Vuković.
No, paničan strah od zmija nije rijetkost, a nije rijetkost ni da uplašeni sugrađani zatuku zmiju koju vide u dvorištu ili ispred kuće. Inspektor Vuković kaže kako je čak i uznemiravanje zaštićenih vrsta, među koje se ubraja i bjelouška, kažnjivo, a za namjerno ubijanje zaštićenih životinja predviđena je kazna od 7.000 do 30.000 kuna.
- Točan iznos kazne određuje sudac, a toj se cifri dodaje odšteta za ubijenu jedinku. Ove godine, srećom, još nisam morao intervenirati zbog zmija pa pozivam građane na strpljenje i samokontrolu jer za strah od zmija koje se mogu vidjeti kod nas jednostavno nema razloga, kaže Vuković.
Ne napadaju čak ni kada su stjerane u kut
Ulazak zmija u urbana naselja nije rijetkost jer uz ljude zmije imaju izobilje hrane. Stoga, valja znati da bjelouške nisu agresivne čak ni kada su stjerane u kut, a posljednja im je obrana da se prave mrtve i ispuštaju smrad iz analnog otvora. Hrane se žabama, ribama, puževima, ptićima, punoglavcima, ponekad i manjim sisavcima, a u potrazi za hranom i dolaze u dvorišta i urbana naselja.
Autor: Ivan Sekol/Glas-Slavonije.hr
Kako kažu građani, zmije se mogu vidjeti uz Dravu, ali i u urbanim naseljima daleko od vode poput Sjenjaka.
- Prestravila sam se kada sam prije nekoliko dana vidjela veliku zmiju na raskrižju Gundulićeve i Anine ulice. Srećom, zmija se na mene nije obazirala i samo je nastavila svojim putem te se sakrila ispod parkiranog automobila. Užasno se bojim zmija i nadam se da ovo nije neka otrovna vrsta, kaže sugrađanka Petra H.
Veterinarski inspektor Željko Vuković kaže kako mjesta za paniku nema jer su zmije koje se mogu vidjeti u Osijeku i okolici neotrovne i neopasne za ljude, a čak su i korisne jer se hrane štetnim glodavcima.
- Najčešće se mogu vidjeti bjelouške koje mogu narasti do dva metra, ali su i tako veliki primjerci potpuno neopasni. Bjelouške nikada nisu agresivne i u susretu s čovjekom samo žele pobjeći. Otrovnica u našim krajevima nema pa mjesta za strah i paniku među građanima koji vide zmiju jednostavno nema, objašnjava Vuković.
No, paničan strah od zmija nije rijetkost, a nije rijetkost ni da uplašeni sugrađani zatuku zmiju koju vide u dvorištu ili ispred kuće. Inspektor Vuković kaže kako je čak i uznemiravanje zaštićenih vrsta, među koje se ubraja i bjelouška, kažnjivo, a za namjerno ubijanje zaštićenih životinja predviđena je kazna od 7.000 do 30.000 kuna.
- Točan iznos kazne određuje sudac, a toj se cifri dodaje odšteta za ubijenu jedinku. Ove godine, srećom, još nisam morao intervenirati zbog zmija pa pozivam građane na strpljenje i samokontrolu jer za strah od zmija koje se mogu vidjeti kod nas jednostavno nema razloga, kaže Vuković.
Ne napadaju čak ni kada su stjerane u kut
Ulazak zmija u urbana naselja nije rijetkost jer uz ljude zmije imaju izobilje hrane. Stoga, valja znati da bjelouške nisu agresivne čak ni kada su stjerane u kut, a posljednja im je obrana da se prave mrtve i ispuštaju smrad iz analnog otvora. Hrane se žabama, ribama, puževima, ptićima, punoglavcima, ponekad i manjim sisavcima, a u potrazi za hranom i dolaze u dvorišta i urbana naselja.
Autor: Ivan Sekol/Glas-Slavonije.hr
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (10)