U Osječkoj županiji potraživanja dosegnula milijardu i pol kuna
12.03.2010. 13:43
Ne platiti dospjelu financijsku obvezu, iako raspolažete novcem na računu tvrtke - postalo je posve uvriježeno u hrvatskim gospodarskim krugovima, pa tako ni slavonski poduzetnici nisu u tome izuzetak. Riječ je, jasno, o nastavku negativnog trenda kretanja u području likvidnosti i solventnosti domaćeg realnog sektora gospodarstva.
- Ovaj je trend, čini se, prerastao u novi kodeks ponašanja, koji ipak treba što prije prekinuti, smatra Zoran Kovačević, predsjednik HGK, Županijske komore Osijek. Prema podacima koje je obradila njegova kuća (na bazi FINA izvješća), posljednjeg dana prošle godine u Osječko-baranjskoj županiji zabilježen je broj od 1.315 insolventnih pravnih osoba, gotovo za 400 više nego istoga dana 2008. Ili gotovo dvostruko više nego 2004. godine kada je zabilježeno 789 tvrtki koje su imale poteškoća u podmirivanju svojih tekućih obveza. Ukupan iznos nepodmirenih prijavljenih obveza, na razini najveće slavonske županije opasno se približava vrijednosti od 1,5 milijarde kuna (1.483.203.000).
- Ipak ono što najviše zabrinjava je što se brojka zaposlenika koji rade kod insolventnih pravnih osoba s 2.695 od prošle godine sada i više nego udvostručila. Riječ je 5.877 radnika, upozorava Kovačević.
Kako izići iz toga kruga? Poznato je kako ga je država generirala svojim neplaćanjem, oni koji posluju s državom o tome ne žele govoriti, kao niti oni “mali” kojima duguju “veliki”. Jer svi oni očekuju poboljšanje gospodarskih vremenskih prilika pa tako i (normalniji) nastavak poslovne suradnje.
Ali evo i primjera, za jedan od većih građevinskih objekata koji se podiže u središtu Osijeku, izvođač radova pročelja vrijednoga 20-ak milijuna kuna, od investitora je dobio tek milijun kuna, što znači da ga je doslovce kreditirao dobavljač materijala za izradu pročelja.
Ivan Komak, predsjednik Uprave Osječke pivovare, ne skriva kako u ovom trenutku potražuju 15, od ukupno 23 milijuna kuna, što bi uvelike pomoglo u rješavanju razloga koji se doveli do štrajka u toj tvrtki.
Damir Kolarić iz osječke tvrtke Ortostep veli kako na jednu kunu njihova duga dolazi tri kune potraživanja.
Na drugi primjer akutne rane trenutnog gospodarskog poslovanja neizravno upozorava Tomislava Škaro, vlasnik tvrtke Molton koja trgovačke lance opskrbljuje jastucima i posteljinom. Isključivo radi s lancima inozemnih vlasnika.
- Razlog je jednostavan, stranci i dalje pedantno svoje obveze financijske prirode ispunjavaju točno u dan. Ne usudim se niti pomisliti što bi bilo da sam svoju robu plasirao u Pevec, kaže Škaro.
I Zoran Kovačević se slaže kako je upravo problem neplaćanja isporučene robe, posebice prehrambenih proizvoda, u sektoru trgovine također uzeo maha. Kaže da prema njegovim saznanjima već i u pojedinim ugovorima između trgovačkih lanaca i isporučitelja robe, stoji jasna stavka kako će im isporučena roba biti plaćena za šest, devet pa čak i 12 mjeseci!
Trgovina, prerada, građevina...
U strukturi nepodmirenih obveza po djelatnostima u ukupnom hrvatskom gospodarstvu i dalje dominiraju četiri djelatnosti s udjelom od oko 83 posto. Udjel trgovine je 35,5 posto, prerađivačke industrije 22,6, građevinarstva 13,8, a poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga 11,3 posto.
Tekst: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr
- Ovaj je trend, čini se, prerastao u novi kodeks ponašanja, koji ipak treba što prije prekinuti, smatra Zoran Kovačević, predsjednik HGK, Županijske komore Osijek. Prema podacima koje je obradila njegova kuća (na bazi FINA izvješća), posljednjeg dana prošle godine u Osječko-baranjskoj županiji zabilježen je broj od 1.315 insolventnih pravnih osoba, gotovo za 400 više nego istoga dana 2008. Ili gotovo dvostruko više nego 2004. godine kada je zabilježeno 789 tvrtki koje su imale poteškoća u podmirivanju svojih tekućih obveza. Ukupan iznos nepodmirenih prijavljenih obveza, na razini najveće slavonske županije opasno se približava vrijednosti od 1,5 milijarde kuna (1.483.203.000).
- Ipak ono što najviše zabrinjava je što se brojka zaposlenika koji rade kod insolventnih pravnih osoba s 2.695 od prošle godine sada i više nego udvostručila. Riječ je 5.877 radnika, upozorava Kovačević.
Kako izići iz toga kruga? Poznato je kako ga je država generirala svojim neplaćanjem, oni koji posluju s državom o tome ne žele govoriti, kao niti oni “mali” kojima duguju “veliki”. Jer svi oni očekuju poboljšanje gospodarskih vremenskih prilika pa tako i (normalniji) nastavak poslovne suradnje.
Ali evo i primjera, za jedan od većih građevinskih objekata koji se podiže u središtu Osijeku, izvođač radova pročelja vrijednoga 20-ak milijuna kuna, od investitora je dobio tek milijun kuna, što znači da ga je doslovce kreditirao dobavljač materijala za izradu pročelja.
Ivan Komak, predsjednik Uprave Osječke pivovare, ne skriva kako u ovom trenutku potražuju 15, od ukupno 23 milijuna kuna, što bi uvelike pomoglo u rješavanju razloga koji se doveli do štrajka u toj tvrtki.
Damir Kolarić iz osječke tvrtke Ortostep veli kako na jednu kunu njihova duga dolazi tri kune potraživanja.
Na drugi primjer akutne rane trenutnog gospodarskog poslovanja neizravno upozorava Tomislava Škaro, vlasnik tvrtke Molton koja trgovačke lance opskrbljuje jastucima i posteljinom. Isključivo radi s lancima inozemnih vlasnika.
- Razlog je jednostavan, stranci i dalje pedantno svoje obveze financijske prirode ispunjavaju točno u dan. Ne usudim se niti pomisliti što bi bilo da sam svoju robu plasirao u Pevec, kaže Škaro.
I Zoran Kovačević se slaže kako je upravo problem neplaćanja isporučene robe, posebice prehrambenih proizvoda, u sektoru trgovine također uzeo maha. Kaže da prema njegovim saznanjima već i u pojedinim ugovorima između trgovačkih lanaca i isporučitelja robe, stoji jasna stavka kako će im isporučena roba biti plaćena za šest, devet pa čak i 12 mjeseci!
Trgovina, prerada, građevina...
U strukturi nepodmirenih obveza po djelatnostima u ukupnom hrvatskom gospodarstvu i dalje dominiraju četiri djelatnosti s udjelom od oko 83 posto. Udjel trgovine je 35,5 posto, prerađivačke industrije 22,6, građevinarstva 13,8, a poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga 11,3 posto.
Tekst: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (4)