Čak 40 posto stanovnika Osječke županije ima samo osnovnu školu!

Od 330.506 stanovnika Osječko-baranjske županije njih 125.728 uopće nema škole ili ima završenu samo osnovnu školu! Oni čine čak 46 posto stanovnika starih 15 i više godina, što je doista katastrofalna obrazovna struktura stanovništva jedne od najvećih hrvatskih županija. U Osječko-baranjskoj županiji nalazi se čak trećina svih osoba u Hrvatskoj koje imaju završenu samo osnovnu školu. Istražujući obrazovnu strukturu Županije koristili smo se podacima Državnog zavoda za statistiku iz rujna 2009. godine.

Srednju školu u Osječko-baranjskoj županiji ima završenu 119.444 osoba, višu školu 7.865, a fakultet 16.067. Magistriralo je 645 osoba, a doktorat ima njih 339.

Znanje - osnovni pokretač

Ovakva izrazito niska obrazovna struktura otvara niz pitanja, a ponajprije ono: može li se i kako Osječko-baranjska županija razvijati s tako niskom obrazovnom strukturom ako znamo da je znanje osnovni pokretač razvoja svakog društva.

- To je totalni poremećaj strukture obrazovanja, koji je kratkoročno neizlječiv. Takvo je stanje izravno povezano sa stanjem na tržištu rada - ističe Zoran Kovačević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek.

Naš sugovornik upozorava da su ovi podaci identični s podacima o obrazovnoj strukturi nezaposlenih koje evidentira Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Osijek. Tako podaci iz studenog 2009. godine pokazuju da od ukupnog broja nezaposlenih osoba, bez osnovne škole i s nezavršenom osnovnom školom ima njih 8 posto, završenu osnovnu školu ima 25 posto, što je ukupno 33 posto.

- Već desetak godina pratim i analiziram strukturu nezaposlenih prema završenoj školi. I cijelo to vrijeme ukupan broj osoba sa završenom osnovnom školom ili bez nje kreće se između 10 i 11 tisuća. Od toga je na Zavod za zapošljavanje prijavljeno 2.396 osoba bez osnovne škole i s nezavršenom osnovnom školom, dok završenu osnovnu školu ima 7.608 osoba. Poražavajuće je da se ta struktura već godinama ne mijenja - naglašava Kovačević.

Riječ je o osobama koje nemaju nikakvo zvanje ni zanimanje, a ako nađu kakav posao, uglavnom su to jednokratni i sezonski poslovi. Naš sugovornik ističe kako oni opterećuju strukturu jer je mala šansa da će ikada naći stalan posao. A o promjeni strukture može se govoriti tek kada te osobe napuste Zavod za zapošljavanje. Svjetlo na kraju tunela nazire se jedino u činjenici da je veći dio te populacije starije životne dobi.

Uz to, otegotna je okolnost što se zbog ekonomske krize broj nezaposlenih drastično povećao i sada iznosi 33.000. Prije krize ta se brojka kretala oko 24.000, a projekcije su pokazivale da bi se broj nezaposlenih mogao smanjiti na 20.000 osoba.

Obrazovanje je nužnost

Uz to, Zoran Kovačević upozorava na velik broj osoba koje imaju završenu srednju školu. One u strukturi nezaposlenih čine čak 61 posto. Ističe kako je završena srednja škola prije 25 godina bila optimalna za pronalaženje dobrog posla. Ali danas osoba koja ima samo završenu srednju školu, ne poznaje strane jezike i nema informatičko znanje ima male šanse na tržištu rada. Stoga ulaganje u sebe, u cjeloživotno obrazovanje, smatra naš sugovornik, nije fraza, već nužnost.

- Takvo stanje otežava razvoj gospodarstva, jer osobe koje nisu obrazovane ne mogu pratiti suvremeni razvoj tehnologija i novih trendova. Pristup poslu se promijenio, protok informacija danas je znatno brži i traži kontinuirano povećanje stupnja znanja - kaže Kovačević.

On napominje kako Osječko-baranjska županija ipak ima potencijale razvoja - u proizvodnji hrane, kontinentalnom turizmu i građevinskom sektoru. Premda je lako zaključiti kako niska obrazovna struktura stanovništva i te potencijale može ugroziti.

Mujić: Razlog siromaštva je u nedostatku inovacija

Prof.dr. Nihada Mujić, prodekanica za nastavu i studente na osječkom Pravnom fakultetu, predavač ekonomskih predmeta, dugi se niz godina bavi tematikom utjecaja ljudskog faktora na razvoj društva.

- U svijetu se još od 1991. godine rabi izraz ekonomija znanja, koja se temelji na neopipljivoj vrijednosti, a to je intelektualni kapital. Tradicionalno se siromaštvo nedovoljno razvijenih zemalja objašnjavalo nedostatkom prirodnih resursa i kapitalnih dobara. Danas je sve više ekonomista koji razlog siromaštva vide u nedostatku inovacija, a ne prirodnih resursa. Ako siromašni investiraju u obrazovanje i ne unište pri tome sposobnost stvaranja ideja kod svojih građana, vrlo brzo će steći konkurentne prednosti na tržištu znanja i povećati povrate uloženih sredstava. Da to nije floskula za siromašne, potvrđuju oni bogati koji su sve manje spremni ulagati u fizički kapital, a sve više ulažu u intelektualni kapital, koji čine ljudski i strukturni kapital, ističe dr. Mujić. U tom procesu, dodaje naša sugovornica važnu ulogu ima izvršna vlast, koja mora osigurati ključne korake da bi poduprla kreiranje i primjenu novih ideja i inovacija, a to su: kvalitetno obrazovanje, adekvatna temeljna istraživanja, patentni sustav te zaštita autorskih prava.

Osobe bez osnovne škole 8%
Završena osnovna škola 25%
Trogodišnja srednja škola 32%
Gimnazije i četverogodišnje strukovne škole 29%
Viša škola 2%
Fakultet, magisterij, doktorat 4%

Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr