Čak 40 posto stanovnika Osječke županije ima samo osnovnu školu!

Od 330.506 stanovnika Osječko-baranjske županije njih 125.728 uopće nema škole ili ima završenu samo osnovnu školu! Oni čine čak 46 posto stanovnika starih 15 i više godina, što je doista katastrofalna obrazovna struktura stanovništva jedne od najvećih hrvatskih županija. U Osječko-baranjskoj županiji nalazi se čak trećina svih osoba u Hrvatskoj koje imaju završenu samo osnovnu školu. Istražujući obrazovnu strukturu Županije koristili smo se podacima Državnog zavoda za statistiku iz rujna 2009. godine.

Srednju školu u Osječko-baranjskoj županiji ima završenu 119.444 osoba, višu školu 7.865, a fakultet 16.067. Magistriralo je 645 osoba, a doktorat ima njih 339.

Znanje - osnovni pokretač

Ovakva izrazito niska obrazovna struktura otvara niz pitanja, a ponajprije ono: može li se i kako Osječko-baranjska županija razvijati s tako niskom obrazovnom strukturom ako znamo da je znanje osnovni pokretač razvoja svakog društva.

- To je totalni poremećaj strukture obrazovanja, koji je kratkoročno neizlječiv. Takvo je stanje izravno povezano sa stanjem na tržištu rada - ističe Zoran Kovačević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek.

Naš sugovornik upozorava da su ovi podaci identični s podacima o obrazovnoj strukturi nezaposlenih koje evidentira Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Osijek. Tako podaci iz studenog 2009. godine pokazuju da od ukupnog broja nezaposlenih osoba, bez osnovne škole i s nezavršenom osnovnom školom ima njih 8 posto, završenu osnovnu školu ima 25 posto, što je ukupno 33 posto.

- Već desetak godina pratim i analiziram strukturu nezaposlenih prema završenoj školi. I cijelo to vrijeme ukupan broj osoba sa završenom osnovnom školom ili bez nje kreće se između 10 i 11 tisuća. Od toga je na Zavod za zapošljavanje prijavljeno 2.396 osoba bez osnovne škole i s nezavršenom osnovnom školom, dok završenu osnovnu školu ima 7.608 osoba. Poražavajuće je da se ta struktura već godinama ne mijenja - naglašava Kovačević.

Riječ je o osobama koje nemaju nikakvo zvanje ni zanimanje, a ako nađu kakav posao, uglavnom su to jednokratni i sezonski poslovi. Naš sugovornik ističe kako oni opterećuju strukturu jer je mala šansa da će ikada naći stalan posao. A o promjeni strukture može se govoriti tek kada te osobe napuste Zavod za zapošljavanje. Svjetlo na kraju tunela nazire se jedino u činjenici da je veći dio te populacije starije životne dobi.

Uz to, otegotna je okolnost što se zbog ekonomske krize broj nezaposlenih drastično povećao i sada iznosi 33.000. Prije krize ta se brojka kretala oko 24.000, a projekcije su pokazivale da bi se broj nezaposlenih mogao smanjiti na 20.000 osoba.

Obrazovanje je nužnost

Uz to, Zoran Kovačević upozorava na velik broj osoba koje imaju završenu srednju školu. One u strukturi nezaposlenih čine čak 61 posto. Ističe kako je završena srednja škola prije 25 godina bila optimalna za pronalaženje dobrog posla. Ali danas osoba koja ima samo završenu srednju školu, ne poznaje strane jezike i nema informatičko znanje ima male šanse na tržištu rada. Stoga ulaganje u sebe, u cjeloživotno obrazovanje, smatra naš sugovornik, nije fraza, već nužnost.

- Takvo stanje otežava razvoj gospodarstva, jer osobe koje nisu obrazovane ne mogu pratiti suvremeni razvoj tehnologija i novih trendova. Pristup poslu se promijenio, protok informacija danas je znatno brži i traži kontinuirano povećanje stupnja znanja - kaže Kovačević.

On napominje kako Osječko-baranjska županija ipak ima potencijale razvoja - u proizvodnji hrane, kontinentalnom turizmu i građevinskom sektoru. Premda je lako zaključiti kako niska obrazovna struktura stanovništva i te potencijale može ugroziti.

Mujić: Razlog siromaštva je u nedostatku inovacija

Prof.dr. Nihada Mujić, prodekanica za nastavu i studente na osječkom Pravnom fakultetu, predavač ekonomskih predmeta, dugi se niz godina bavi tematikom utjecaja ljudskog faktora na razvoj društva.

- U svijetu se još od 1991. godine rabi izraz ekonomija znanja, koja se temelji na neopipljivoj vrijednosti, a to je intelektualni kapital. Tradicionalno se siromaštvo nedovoljno razvijenih zemalja objašnjavalo nedostatkom prirodnih resursa i kapitalnih dobara. Danas je sve više ekonomista koji razlog siromaštva vide u nedostatku inovacija, a ne prirodnih resursa. Ako siromašni investiraju u obrazovanje i ne unište pri tome sposobnost stvaranja ideja kod svojih građana, vrlo brzo će steći konkurentne prednosti na tržištu znanja i povećati povrate uloženih sredstava. Da to nije floskula za siromašne, potvrđuju oni bogati koji su sve manje spremni ulagati u fizički kapital, a sve više ulažu u intelektualni kapital, koji čine ljudski i strukturni kapital, ističe dr. Mujić. U tom procesu, dodaje naša sugovornica važnu ulogu ima izvršna vlast, koja mora osigurati ključne korake da bi poduprla kreiranje i primjenu novih ideja i inovacija, a to su: kvalitetno obrazovanje, adekvatna temeljna istraživanja, patentni sustav te zaštita autorskih prava.

Osobe bez osnovne škole 8%
Završena osnovna škola 25%
Trogodišnja srednja škola 32%
Gimnazije i četverogodišnje strukovne škole 29%
Viša škola 2%
Fakultet, magisterij, doktorat 4%

Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr

Redakcija 031 je napisao/la: › Od 330.506 stanovnika Osječko-baranjske županije njih 125.728 uopće nema škole ili ima završenu samo osnovnu školu! Oni čine čak 46 posto stanovnika starih 15 i više godina, što je doista katastrofalna obrazovna struktura stanovništva jedne od najvećih hrvatskih županija.

Barem mogu biti mirni u Hdz-u, odnosno klonovima Hdssb-u i Hsp-u. Baza je dovoljno široka.

nazalost to se vidi i osjeti na ljudima po gradu...

al svi bi bili direktori, vozili dobre aute.... evo pravi pokazatelji...

audiworld je napisao/la: › al svi bi bili direktori, vozili dobre aute.... evo pravi pokazatelji...

žalosno je što neki s osnovnom i jesu direktori i voze dobre aute

...

Ha sad, možda to znači da su obrazovaniji pobjegli odavde (vidjet ćemo 2011. na popisu), poznam ih gomilu takvih, sve rjeđe se čujemo Iako sam skloniji razmišljanju da su oni umjesto formalne završili uličnu školu. Vrlo rado bih se mijenjao s njima. Eeeee da su mi one godine i ova pamet....Ako ostanem živjeti ovdje zabranit ću djeci fakultete u Osijeku! To služi samo da bi profesori i njihova djeca imali prihod! Čujem da na birou ima cca 50 diplomiranih inženjera elektrotehnike. To ne piše u članku. Pametnom dosta....

Aha, sad mi je jasno zasto je HDSSB na vlasti, vidi se iz priloženog.

Naravno, ukoliko se netko od u članku prozvanih 'krivaca' koji, eto, spuštaju prosjek nas ostalih poštenih veleumnih građana (pih!) ipak odluči podići taj prosjek i završiti osnovnu školu - morat će platiti. Srednjoškolski stupanj, odnosno zvanje - još više. Serem im se u usta!
Još gore, tvrde da 'Bologna ne poznaje izvanredni studij' (što je istina, ali ta ista Bologna itekako poznaje koncepciju studija uz rad).
Volio bih vidjeti nedvosmisleni citat odgovornoga u EK za bolonjski proces o tome.

Jer ja tražim, ali nalazim upravo suprotne preporuke i tvrdnje:
http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/doc58_en.htm
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2007:0558:FIN:EN:PDF

Citat: › With the bachelor’s degree considered a first professional qualification, since Bologna an increasing number of school-leavers are opting to embark on – and complete – university studies. The crucial advantage for the freshly enrolled bachelor students is the fact that they are able get a taste of working life after only three years without having to interrupt their studies in the process. And if then, at some point, they yearn to be back in the lecture hall, they are free at any time to continue their studies with a two-year master’s degree programme – and may even receive financial support from their employer to do so. http://www.germanyandafrica.diplo.de/Vertretung/pretoria__dz/en/04__RE/Studying__in__Germany/Ten__years__bologna.html

Sto mu gromova, pa jel' su oni to pisali nešto o studiranju uz blagoslov, pa čak i djelomičnu participaciju u školarini od strane poslodavca?!

audiworld je napisao/la: › al svi bi bili direktori, vozili dobre aute....

Jel misliš da nema takvih?

naravno da ima... al problem je što ovi ostali isto misle da je to ok...biti nepismen i vozat Audi, BMWitd...

----

audiworld je napisao/la (Pogledaj post): › naravno da ima... al problem je što ovi ostali isto misle da je to ok...biti nepismen i vozat Audi, BMWitd...

************************************************************************************************************
Ma neka oni voze što god žele, ako imaju novaca. Samo nek ne voze radni narod. Mjerilo pameti nije što voziš, nego što znaš. Koliko znaju neću ulaziti, iako ima ljudi koji jednostavno imaju žicu za posao bez obzira na školu, mada oni čine manjinu. Vozački ispit svatko može položiti, ali svaki ispit na faksu ti ostavi bar tri sjede vlasi u kosi.

Slažem se da je ovo mjerilo mnogih stvari u našoj županiji, konačno da se i takvi podaci pretresaju, iako je to porazna činjenica desetljećima. Još je gore što se to ne može riješiti za koju godinu, već sada treba utjecati na djecu da moraju ići dalje, a za generacije je kasno.
Ne slažem se da su samo dosljenici nepismeni, a šokci pismeni, jer se pojam pismenosti promijenio. Iako su tada zaista bili barem pismeni, "obiteljska politika" je dugoročno uništila Slavoniju. Da ne odem predaleko i ne spominjem uništenje obiteljskih zadruga, koje su propale zbog ženske inicijative, usput, mislim da je "imati" u ovom slučaju za Slavoniju bilo pogubno. Zbog bogatstva koje smo prirodno imali, opustili smo se i zanemarili budućnost. Ne moram ići dalje od komšiluka. "Šta ćeš u školu, tko će radit na zemlji...". Doseljenici, koji nisu imali ni kruva ni vode,služili na imanjima, morali su ići u školu, jer je to bila jedina šansa.
Danas kad se to pokazalo dobitnim, možemo se svi skupa sekirati koliko hoćemo. Jedino možemo svojoj djeci pokušati utuviti u glavu važnost obrazovanja. Velik postotak neobrazovanog stanovništva i dalje ne pristupa adekvatno svojoj djeci, pa se brinem da će još koja generacija propasti.
Za onih nekoliko koji bez škole imaju nos za posao, to me ne brine, njihovi limiti su ograničeni obrazovanjem, jedino što im to za sad ide u prilog, jer nas je većina izgleda neobrazovana. Politika i obrazovanje, glasanje, nemaju previše veze, jer jednostavan čovjek jednostavno razmišlja, ne komplicira, a dva obrazovana ne mogu se dogovoriti ni oko jelovnika. Uostalom, tko kaže da samo pametni glasaju za SDP, recimo, to je obična glupost, ili HSS, pa moraš biti moron da glasaš za Friščića, a opet ima ih, a mislim da s tim nema veze škola, već obični, najobičniji interes. Raja pamti više od kamena, koliko god bila neobrazovana.