Župan za širenje na lijevu obalu, Lovoković - protiv!
20.11.2009. 12:58
Nedavno aktualizirana rasprava o Prometnoj studiji Grada Osijeka otvorila je staro pitanje: Treba li se Osijek širiti na lijevu obalu Drave? Zagovornik takve ideje je župan Vladimir Šišljagić, koji svoje argumente, između ostalog, nalazi i u pitanju gradskog prometa. Ističe, međutim, kako ga gleda kao dugoročni projekt, projekt za sljedećih 30-ak godina.
- Širenje na lijevu obalu se ne može dogoditi preko noći, no vrijeme je da se počne raditi prema planovima koji odavno postoje. To bi riješilo i problem prometa koji je u sadašnjim uvjetima nerješiv. Dosta je izmišljanja razloga protiv širenja na lijevu obalu, kaže Šišljagić.
Ne vjeruje u teze da se zbog lošeg tla ne može graditi s lijeve dravske strane strane te podsjeća: “Ljudi grade umjetne otoke sa stazom za formulu 1”. Kaže i kako velikim trgovačkim centrima nije mjesto u središtu grada, a sjetio se i Bijele lađe te ustvrdio: “Trpa se nekakva ogromna zgrada gdje joj nije mjesto, a toliko je prostora na lijevoj obali”.
Dogradonačelnica, arhitektica Danijela Lovoković nešto je drugačijeg stava koji se može sažeti u misao: “Da lijevoj obali, ali je pitanje kada”. Kaže, naime, kako je demografska studija za GUP iz '80-ih kojim se planirao “Novi Osijek” predviđala da će do 2000. Osijek imati 200.000 stanovnika. Ulazimo u 2010., a Osijek je na 114.000 stanovnika, s tendencijom pada. U međuvremenu, Studija prostornog razvoja RH Osijek je usmjerila prema jugu. Osim kada, pitanje je i - za koliko. “Može se tamo graditi, samo je pitanje za koliko novca”, zaključuje.
Deset mostova
Ideja širenja Osijeka na lijevu obalu postoji od '60-ih godina i tadašnjeg GUP-a Radovana Miščevića, tzv. GUP Osijek 2000., koji je 1999. uvršten je u selekciju Centra suvremene kulture u Barceloni. Ideja je dodatno razrađena organiziranjem urbanističkog natječaja za “Novi Osijek” početkom '80-ih na kojega danas podsjeća izvrsna publikacija koju uređuje upravo Miščević, a koja donosi, iz današnje perspektive, gotovo nezamislive projekte razvoja grada. Prema jednom, primjerice, Osijek bi se dičio sa 10 mostova. O tome uskoro više.
Tekst: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Anketa 031: Jeste li za širenje Osijeka na lijevu obalu Drave?
- Širenje na lijevu obalu se ne može dogoditi preko noći, no vrijeme je da se počne raditi prema planovima koji odavno postoje. To bi riješilo i problem prometa koji je u sadašnjim uvjetima nerješiv. Dosta je izmišljanja razloga protiv širenja na lijevu obalu, kaže Šišljagić.
Ne vjeruje u teze da se zbog lošeg tla ne može graditi s lijeve dravske strane strane te podsjeća: “Ljudi grade umjetne otoke sa stazom za formulu 1”. Kaže i kako velikim trgovačkim centrima nije mjesto u središtu grada, a sjetio se i Bijele lađe te ustvrdio: “Trpa se nekakva ogromna zgrada gdje joj nije mjesto, a toliko je prostora na lijevoj obali”.
Dogradonačelnica, arhitektica Danijela Lovoković nešto je drugačijeg stava koji se može sažeti u misao: “Da lijevoj obali, ali je pitanje kada”. Kaže, naime, kako je demografska studija za GUP iz '80-ih kojim se planirao “Novi Osijek” predviđala da će do 2000. Osijek imati 200.000 stanovnika. Ulazimo u 2010., a Osijek je na 114.000 stanovnika, s tendencijom pada. U međuvremenu, Studija prostornog razvoja RH Osijek je usmjerila prema jugu. Osim kada, pitanje je i - za koliko. “Može se tamo graditi, samo je pitanje za koliko novca”, zaključuje.
Deset mostova
Ideja širenja Osijeka na lijevu obalu postoji od '60-ih godina i tadašnjeg GUP-a Radovana Miščevića, tzv. GUP Osijek 2000., koji je 1999. uvršten je u selekciju Centra suvremene kulture u Barceloni. Ideja je dodatno razrađena organiziranjem urbanističkog natječaja za “Novi Osijek” početkom '80-ih na kojega danas podsjeća izvrsna publikacija koju uređuje upravo Miščević, a koja donosi, iz današnje perspektive, gotovo nezamislive projekte razvoja grada. Prema jednom, primjerice, Osijek bi se dičio sa 10 mostova. O tome uskoro više.
Tekst: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Anketa 031: Jeste li za širenje Osijeka na lijevu obalu Drave?
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (36)
jer tako grad dobija nove konture. Važno je započeti, a k tome zjapi nam puno rupa u gradu, pa čak i samom centru, primjerice Blok centar II, kojeg bi usput trebalo i preimenovati.