Građani ne žele “krezube” ulice i automobile u središtu grada!

Sve manje ulice u gradu treba pretvoriti u jednosmjerne, a slobodne trake ostaviti za parkiranje. Po uzoru na neke zapadnoeuropske gradove treba zabraniti promet u središtu grada, odnosno, za ulazak automobilom u središte naplaćivati visoku pristojbu.

Neki su to od prijedloga koje su građani upisali u Knjigu primjedbi i prijedloga postavljenu u gradskoj upravi u sklopu javne rasprave o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana. Javna rasprava počela je 25. kolovoza, a traje do 23. rujna.

Bijela lađa

U Knjizi tek je nekoliko upisa, mnogo više primjedbi Gradu je stiglo u pisanoj formi, no novi GUP tema je mnogih razgovora; poduzetnika, zaštitara okoliša, “običnih” građana... Zeleni se, primjerice, pitaju zašto neke zelene površine postaju građevinske, a istovremeno se na drugim mjestima planiraju parkovi? Posebno ih, naravno, zanima sudbina područja bivše Bijele lađe.

- GUP štiti sve zaštićene i ostale gradske parkove. Osijek uz obalu Drave ima jako dobar ritam izgrađenog prostora i zelenila. Zeleni plato gdje je bila Bijela lađa je prekrasan zeleni prostor. Urbanistički natječaj je proveden još krajem '90-ih, temeljem kojega je izgrađen UPU središta grada. Tu je planiran projekt “Dravice”, koji, nažalost, nikada nije saživio. No, plan je sačuvao taj prostor, na kojemu se nije moglo gotovo ništa graditi. GUP predviđa mješovitu namjenu, koja uključuje i park i galeriju i poslovni prostor, te traži izradu detaljnog plana te mu ostavlja mogućnost kreativnosti - kaže dogradonačelnica Danijela Lovoković te dodaje da se donekle slaže sa Zelenima, no i pita se zašto tu ne bi bila, primjerice, podzemna garaža sa zelenim krovom?

Čuvati male ulice

“Krezube ulice”, termin je koji se često znao čuti upravo iz redova osječkih arhitekata - struka preporuča da svi objekti u ulici budu otprilike jednake visine, odnosno da postoji nekakav logičan slijed. Zašto onda, pitali smo, GUP predviđa smanjenje dopuštene visine u nekim ulicama gdje već postoje viši objekti?

- Stava smo da neke ulice u gradu, koje imaju dovoljan profil koridora - poput Divaltove, Strossmayerove ili Vukovarske - u kojima se visina zgrada ne osjeća kao prijetnja, treba “poravnati”. S druge strane, kada prođete Ružinom, Sljemenskom, Dalmatinskom, ili uličicama u Donjem gradu, među malim obiteljskim kućama samo se pojavi zgrada sa četiri kata, potkrovljem i mansardom. U ulicama koje mogu trpjeti visoku izgradnju ona se treba nastaviti, no male uličice ćemo svim silama čuvati - kaže Lovoković.

Vinogradska ulica jedno je od najaktualnijih pitanja vezanih uz novi GUP.

- Urbanistički standardi kažu da se uvijek između zona stanovanja i industrije stavlja tampon zelena zona. Zbog toga je Vinogradska uvijek navođena kao gospodarska zona. Tamo su objekti uglavnom izgrađeni bez dokumentacije ili prije '68. godine. Zatečeno stanje će biti legalizirano, no ova legalizacija nema veze sa strukom. Struka bi rekla “ne”, no ovo je životna priča i ja osobno mislim da tim ljudima treba izići ususret. No, mora im biti jasno što su s time dobili, da im se sutra pod prozorom može pojaviti nešto prljavo i bučno, kaže dogradonačelnica.

Upitana za Stadionsko naselje, ističe kako je i dalje veliki problem pitanje prelaska preko obilaznice.

Gdje će se se grad širiti u skoroj budućnosti? Prije svega, tu je već famozni projekt tzv. Juga 4. Riječ je o stambenoj zoni ukupne površine kao dva Sjenjaka.

Dogradonačelnica smatra da Osijeku danas nije potrebno širenje na lijevu obalu.

- Broj stanovnika u Osijeku od rata je pao, ali se standard življenja povećao, te nam treba više prostora. Broj automobila je veći za 150 posto no unatoč svemu, nema razloga da se Osijek širi na lijevu obalu.

Tekst: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/arhiva 031