Potpisan ugovor o spoju koridora 5C kod Branjinog Vrha i Ivandvora

Potpisivanjem 12 zajedničkih izjava, protokola i sporazuma jučer je u mađarskom gradiću Barcsu završila treća zajednička sjednica vlada Mađarske i Hrvatske koju je dvoje premijera, Jadranka Kosor i Gordon Bajnai, ocijenilo potvrdom iznimnih dobrosusjedskih odnosa koji mogu biti uzor mnogim europskim državama.

Od mnogih gospodarskih tema predsjednica hrvatske Vlade osobito je željela istaknuti turizam zahvalivši mađarskim turistima na dolasku u Hrvatsku i pozvala ih da to čine i ubuduće.

- To olakšava i zajednički rad na infrastrukturnim projektima, pri čemu bih istaknula završetak autoceste Budimpešta - Zagreb - Rijeka i otvaranje graničnog prijelaza Goričan za putnički promet, kazala je Kosor.

Nakon završetka sjednice najprije je dvoje predsjednika vlada potpisalo zajedničko pismo predsjedniku Europske komisije o podupiranju gradnje dionice koridora 5C u BiH, a potom su resorni ministri dviju zemalja potpisali još četiri dokumenta - ugovor između dviju vlada o uspostavi točke spajanja autocesta između Branjinog Vrha i Ivandarde, memorandum o sporazumijevanju između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH i Ministarstva prometa, telekomunikacija i energije Republike Mađarske, sporazum dviju vlada o uspostavi regionalnog koordinacijskog foruma za prekograničnu suradnju i zajedničku izjavu o uspostavi prekograničnog Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.

- Izvjesno je da će dionica ceste s mađarske strane biti završena prije nego je planirano. No, kako se radi o paneuropskom koridoru, vjerujem kako Hrvatska neće dopustiti, kao i u slučaju razminiranja, da kašnjenje u realizaciji, odnosno probijanje rokova, bude prepreka ubrzanom ulasku Hrvatske u EU - izjavio je za naš list Vladimir Šišljagić, osječko-baranjski župan, koji je zajedno s ostalim članovima županijskog izaslanstva sudjelovao na zajedničkoj sjednici dviju vlada.

Mađarski premijer kao najbolji primjer strateškog partnerstva između dviju zemalja naveo je suradnju Ine i MOL-a koja je "ispočetka možda bila brak iz interesa, ali sve više postaje i brak iz ljubavi". Spomenuo je i suradnju u drugim područjima vezanim uz energetiku poput dopreme ukapljenog plina za Mađarsku iz terminala na Jadranu, povezivanje elektroprivrednih sustava visokonaponskim dalekovodom te u pitanjima koja olakšavaju svakodnevni život građana obje zemlje poput nazočnosti mađarskih policajaca na hrvatskoj obali tijekom sezone...

Na novinarsko pitanje o tome hoće li MOL kao najveći dioničar Ine sudjelovati u vraćanju njezinog duga državi, premijerka Kosor odgovorila je kako je napravljen akcijski plan za rješavanje dugova prema državi i o detaljima tog plana raspravljat će Nadzorni odbor Ine na sjednici u ponedjeljak. "Ti će problemi sigurno biti riješeni do kraja godine", rekla je Kosor.

Na sjednici se govorilo i o pitanjima koja se neposredno odnose na Osječko-baranjsku županiju, ponajprije problem razminiranja. Pritom je mađarski premijer Gordon Bajnai kao jedan od najvećih problema istaknuo miniranost terena u pograničnim područjima s Hrvatskom, što predstavlja prepreku za dosljedno provođenje Schengenskog sporazuma, odnosno nadzor granice, "a dugoročno je nedopustivo da EU u svojem dvorištu ima područja koja predstavljaju prijetnju stanovništvu".

- Pozdravljam riječi mađarskog premijera. To je još jedna potvrda onoga o čemu županijska vlast već godinama inzistira, a to je da se postupak razminiranja mora ubrzati - rekao je Vladimir Šišljagić.

Tekst: Tomislav Levak/Goran Gazdek/Hina/Glas-Slavonije.hr
Foto: Divna Jakšić/arhiva 031